{"id":707,"date":"2026-03-22T10:00:35","date_gmt":"2026-03-22T09:00:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=707"},"modified":"2026-03-22T18:08:08","modified_gmt":"2026-03-22T17:08:08","slug":"djecja-seksualnost-i-posljedice-losih-prijevoda-freuda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=707","title":{"rendered":"“Dje\u010dja seksualnost” i posljedice lo\u0161ih prijevoda Freuda"},"content":{"rendered":"\n
\n

Psihoanaliza, djetinjstvo i seksualnost\u2026 ili seksuacija?<\/h2>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\u201eOdvojili smo se od jednog porijekla koje nas ne pu\u0161ta. Treba podbaciti, poku\u0161ati ponovno i podbaciti bolje.\u201c
Samuel Beckett<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

1 – Kako pristupiti onome \u0161to se od Freuda naziva – uz rizik najgorih zabluda i njihovih katastrofalnih posljedica – naime \u201edje\u010djom seksualno\u0161\u0107u\u201c?
Povratkom Freudu.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

2 – Pa\u017eljivi \u010ditatelj ovdje \u0107e otkriti da su francuski prijevodi (poput onih u la Standard Edition) neprecizni, grozni, pa \u010dak i katastrofalni, ne \u010dine\u0107i razliku izme\u0111u njema\u010dkog termina Sexualtrieb<\/em> \u2013 koji Freud koristi za ozna\u010davanje seksualnog nagona odraslih (ili seksualnog nagona koji je postao autonoman) \u2013 i Geschlechtstrieb<\/em>, koji Freud koristi u svojim raspravama o \u201edje\u010djoj seksualnosti\u201c, pri \u010demu se potonji izraz treba koristiti s oprezom, jer se \u010dini da u cijelom frojdovskom u\u010denju nikada izravno ne ozna\u010dava \u201eseksualnost djece\u201c (\u0161to bi sugeriralo da djeca imaju stvarnu seksualnost, usporedivu s onom odraslih), ve\u0107 je uvijek uklju\u010den u jednu, strogo govore\u0107i, psihi\u010dku dimenziju, odgovaraju\u0107i simboli\u010dkom poretku: teoretiziranje, san, sanjarenje, misao, fantazija\u2026 kao, na primjer, u Tri eseja o teoriji seksualnosti iz 1905. (Drei Abhandlungen zur Sexualtheorie<\/em>)\u2026 Jer ovo \u201eseksualno\u201c koje se pojavljuje pod Freudovim perom ne cilja toliko na \u201eseksualnost\u201c u uobi\u010dajenom smislu koji joj daju odrasli (naime, jouissance<\/em> neovisan o razmno\u017eavanju), ve\u0107 se radije treba shvatiti u smislu seksuacije (ista etimologija kao sectionner<\/em> ili s\u00e9cateur<\/em> \/*rezati, secirati), tj. reza koji logi\u010dki vodi do pitanja podrijetla, uvijek na djelu u psihi djece, to\u010dke ishodi\u0161ta fantazije: ‘Odakle dolazim?’, ‘Gdje sam bio prije nego \u0161to sam se rodio?’ ‘Odakle dolaze djeca?’ (Whoher die Kinder kommen?<\/em>)<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

3 – Pojmovi Sexualtrieb<\/em> i Geschlechtstrieb<\/em> stoga su se bez razlike prevodili kao ‘spolni nagon’ (ili ‘spolni instinkt’ na engleskom) sve do prijevoda \u0152uvres compl\u00e8tes de Freud<\/em> od strane PUF-a, prvog izdanja koje je razlikovalo dvije vrste nagona, ali gdje se Geschlechtstrieb<\/em> na\u017ealost prevodi kao ‘seksuirani nagon’, \u0161to je i dalje pogre\u0161ka, jer nagon zvan Geschlechtstrieb<\/em> nije ni seksualan ni seksuiran\u2026
Zapravo, budu\u0107i da se pojam Geschlecht<\/em> prevodi kao ‘rod’ u smislu ‘ljudske vrste’ (\u0161to nema nikakve veze s anglosaksonskom upotrebom rije\u010di “gender<\/em>” za ozna\u010davanje na\u010dina na koji se do\u017eivljava ‘biti mu\u0161karac’ ili ‘biti \u017eena’), Geschlechtstrieb<\/em>, ‘rodni nagon’ ili ‘identitetski nagon’, treba smatrati nagonom koji cilja na sliku unificiranog ljudskog tijela, prethode\u0107eg razlici izme\u0111u spolova i pojavi objekata, koji upu\u0107uje isklju\u010divo na dimenziju fantazije, a time onu subjekta, ostvarenog samo na simboli\u010dkoj razini, naime jezika (\u201emisli\u201c u freudovskom smislu), dok \u201eSexualtrieb<\/em>\u201c ozna\u010dava stvarno seksualno iskustvo\u2026<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

4 – Prevo\u0111enje Geschlechtstrieb<\/em> sa \u201espolni nagon\u201c ili \u201eseksuirani nagon\u201c stoga odaje duboko nerazumijevanje i slova i duha Freuda, posebno frojdovskog otkri\u0107a da je taj nagon ukorijenjen u dje\u010djoj psihi, koja nije optere\u0107ena seksualnom podjelom, niti objektima, a jo\u0161 manje seksualno\u0161\u0107u odraslih\u2026<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

5 – Poku\u0161ajmo se prvo pribli\u017eiti Freudovom na\u010dinu razmi\u0161ljanja, a zatim \u0107emo poku\u0161ati prona\u0107i logiku u pozadini pojave ovog Geschlechtstrieba<\/em>\u2026
Freudov pristup nije iz reda apstraktne spekulacije; psihoanaliza je uvijek i prije svega praksa, lijek govorom (klinika diskursa i diskurs, kako se da zaklju\u010diti iz Lacanovog u\u010denja), iz koje se, naknadno, mo\u017ee izvu\u0107i teorija\u2026
Freud se uvijek prvenstveno oslanja na ono \u0161to je sam mogao promatrati – ono \u0161to iz toga izvodi u konceptualnom smislu ostaje fragmentarno, nedovr\u0161eno, podlo\u017eno stalnom preispitivanju i reinterpretaciji u procesu kontinuiranog eksperimentiranja i logi\u010dkog istra\u017eivanja, \u010demu svjedo\u010di njegovo pismo Lou Andreas-Salom\u00e9: “Sustavna razrada neke teme mi je nemogu\u0107a – fragmentarna priroda mojih iskustava i sporadi\u010dna priroda moje inspiracije ju ne dopu\u0161taju. No ako po\u017eivim jo\u0161 deset godina i tijekom tog vremena ostanem sposoban za rad, ne umrem od gladi, ne budem ubijen ili previ\u0161e ograni\u010den nevoljom svojih ili onih koji me okru\u017euju – mo\u017eda previ\u0161e uvjeta – mogu vam obe\u0107ati da \u0107u nadodati daljnje doprinose. (Jedan od prvih ove vrste bit \u0107e sadr\u017ean u knjizi “S onu stranu na\u010dela ugode”, za koju o\u010dekujem va\u0161u sinteti\u010dko-kriti\u010dku procjenu).”<\/p>\n\n\n\n

Freudove mjere opreza i njegova briga za leksi\u010dku preciznost odlu\u010dno smje\u0161taju njegov istra\u017eiva\u010dki rad pod znak ‘simboli\u010dkog’, naime same psihi\u010dke dimenzije, \u010demu svjedo\u010di njegov izum Geschlechtstrieba<\/em>: aproksimativno prevedenog kao ‘rodni nagon’.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

6 – \u201eRodni nagon\u201c, koji radije prevodim kao \u201enagon vrste\u201c, kao takav je a-seksuiran, tj. za razliku od seksualnog nagona, ne definira se u odnosu na vanjske objekte, dakle ve\u0107 eks-istiraju\u0107e, ve\u0107 omogu\u0107uje konstruiranje objekata poradi postizanja imaginarne adekvatnosti sa subjektom pod konstrukcijom\u2026
Sada smo dakle u poziciji ispraviti jo\u0161 jednu pogre\u0161ku u prijevodu i \u010ditanju: svugdje \u010ditamo da je za Freuda dijete \u201epolimorfni pervertit\u201c, ali Freud je primijetio da kod djece nagon (Geschlechtstrieb<\/em>) prethodi objektima, \u0161to za posljedicu ima to da se, budu\u0107i da modaliteti njegovog jouissance<\/em>-a nisu fiksni, za dijete ka\u017ee da je \u201epolimorfno perverzno\u201c, tj. da jo\u0161 nije odre\u0111eno izborima objekta, \u0161to ga locira na suprotnoj strani od pervertita kakav se pojavljuje u svakodnevnom jeziku, posebno onim \u0161to je obuhva\u0107eno pojmovima \u201esadizam\u201c, \u201emazohizam\u201c, \u201efeti\u0161izam\u201c, \u201etransvestitizam\u201c itd., koji definiraju paletu stavova i pona\u0161anja u odnosu na vanjski seksualni objekt\u2026<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

7 – Kako bismo razumjeli ne\u0161to o genezi (lo\u0161e nazvane i lo\u0161e prevedene) \u201edje\u010dje seksualnosti\u201c, koju bi trebalo zamijeniti s \u201ekorelativnim nagonima seksuacije kod djece\u201c, da bolje imenujemo stvari; \u010dini se ipak potrebnim vratiti se prvim frojdovskim zapa\u017eanjima prema kojima se slika vlastitog tijela kod djeteta mo\u017ee po\u010deti razvijati upravo iz iskustva odvajanja od maj\u010dinskog tijela, posebno kroz ono \u0161to Freud naziva \u201edje\u010djim seksualnim teorijama\u201c koje dijete potajno smi\u0161lja kako bi se pomirilo s odvajanjem (Scheidung<\/em>) od maj\u010dinskog tijela, i zahvaljuju\u0107i kojima do\u017eivljava svoje odvojeno tijelo kao smislenu jedinicu\u2026<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

8 – Ovdje je potrebno otvoriti zagradu kako bismo podsjetili da ako kraj analize provedene do svog logi\u010dkog zavr\u0161etka dovede subjekt do prihva\u0107anja (*assumer<\/em>) simboli\u010dke kastracije – naime, da nije samo kastracija simboli\u010dka, ve\u0107 i da simboli\u010dko jest kastracija, pri \u010demu bi samo Drugo bilo kastrirano – to pretpostavlja da bi morao prevladati, prema Freudovim rije\u010dima, \u201eodbijanje \u017eenstvenog polo\u017eaja (radnja koja se sastoji od zauzimanja pasivnog stava) za oba spola” (\u0161to \u0107e Lacan prevesti s: \u2018biti zavaran Analiti\u010dkim diskursom\u2019), s obzirom na to da \u0107e se majka u po\u010detku smatrati prvim libidinalnim objektom djece oba spola, koji \u0107e stoga – bilo da su djevoj\u010dice ili dje\u010daci! – zapo\u010deti zauzimanjem fali\u010dno-aktivnog polo\u017eaja u odnosu na majku, i da to me\u0111utim nema nikakve veze sa \u2018seksualno\u0161\u0107u\u2019 u njezinom uobi\u010dajenom smislu, budu\u0107i da se uop\u0107e nije radilo o potrazi za jouissanceom<\/em> neovisnim o razmno\u017eavanju, ve\u0107 jednostavno o nastavku u\u010dinaka pulsacije specifi\u010dne za maj\u010dine kontrakcije koje su izbacile dijete iz nje – samo vrludanje pokreta bilo bi potaknulo dijete da se vrati odakle je do\u0161lo\u2026 Nesposobno \u2018ponovno u\u0107i\u2019 u majku iz koje je izi\u0161lo, njegovo uto\u010di\u0161te je doslovno unijeti ju u sebe sisanjem i gutanjem njezinog mlijeka, kroz jednu od onih logi\u010dkih inverzija (transpozicija) koje, zajedno s izmje\u0161tanjem i zgu\u0161njavanjem, karakteriziraju kretanje specifi\u010dno za supstitucijske odnose fantazije (misli) prema stvarnom (bi\u0107u)\u2026<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

9 – Ovo postupno odvajanje od izvornog tijela, maj\u010dinog tijela [‘dijete zna samo iz vlastitog tijela’ (der Knabe von eigenen K\u00f6rper kennt<\/em>), pi\u0161e Freud u ‘Dje\u010djim seksualnim teorijama’] ne mo\u017ee se posti\u0107i bez odvajanja misli. Drugo tijelo podrazumijeva drugu misao\u2026 i tu lakanovsko u\u010denje, strogo slijede\u0107i Freudovo otkri\u0107e, otvara ne\u010duvene i nevi\u0111ene perspektive: ako majka kao govore\u0107e tijelo utjelovljuje prvo Drugo za dijete (Drugo s velikim D kao mjestom ozna\u010ditelja), ono \u0161to iskustvo potvr\u0111uje jest da \u0107e se to dogoditi u inauguracijskom trenutku koji mo\u017eemo smatrati pravim ro\u0111enjem subjekta, onim kada dijete shvati da njegova majka ne zna njegove misli: doista, do tog trenutka – rije\u010di pripadaju Drugom! – dijete nije moglo odvojiti svoje misli od misli drugog i nije moglo a da ne vjeruje da bi Drugo znalo \u0161to ono misli, ali iskustvo mu je pokazalo da ona ne zna (\u0161to ono misli), sada zna da ona ne zna ni\u0161ta! Odrasli ne znaju! I o\u010dito, ne znaju da ne znaju\u2026 (nesvjesno \u2014 das Unbewu\u00dfte<\/em> \u2014 ostaju\u0107i uvijek povezanim s jednim ‘ne-znanjem’ koje mu posvuda prethodi poput njegove sjene).<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

10 – Ovo pojavljivanje subjekta, korelativno s razvojem slike tijela, prolazi dakle kroz nekoliko faza – dijete bi otpo\u010delo osje\u0107aju\u0107i se sjedinjenim s dijelovima maj\u010dinog tijela koji mu pribavljaju smirenje i zadovoljstvo nakon \u0161to se osjeti odre\u0111eni manjak, s neugodnim osje\u0107ajem da je pretrpjelo inicijalni gubitak koji sre\u0107om mo\u017ee biti nadokna\u0111en poma\u017eu\u0107im maj\u010dinskim drugim, \u010dija skrb dolazi zakrpati njegovo tijelo, do\u017eivljeno kao nepotpuno, fragmentirano, puno rupa. Dakle, prvi susret dojen\u010deta s ugodom ne pojavljuje se u obliku aktivne potrage za ugodom, ve\u0107 radije u obliku ugodnog iskustva prekida neugode – radi \u010dega ga Freud do\u010darava u terminima zadovoljstva (Befriedigung<\/em>), a ne ugode (Lust<\/em>) niti u\u017eitka (*jouissance<\/em>) (Genuss<\/em>)\u2026<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

11 – To pro\u017eivljeno iskustvo zadovoljstva (etimolo\u0161ki, zadovoljiti zna\u010di u\u010diniti dovoljno, ukazuju\u0107i na ‘pravu mjeru’) kod dojen\u010deta prolazi kroz maj\u010dinsko djelovanje psihi\u010dkog i fizi\u010dkog smirivanja unutarnjih napetosti.
U ovoj fazi (i premda bi maj\u010dino tijelo, podsjetimo se, izvorno bilo smatrano prvim libidinalnim objektom za dojen\u010de), ne mo\u017ee biti govora o fantaziji vanjskog ‘seksualnog objekta’ koji bi ispunio osje\u0107aje praznine koje do\u017eivljava njegovo tijelo, ve\u0107 je maj\u010dina ljubav, njezine rije\u010di pune ljubavni, \u010dinjenica da ga hrani s pa\u017enjom i da nje\u017enom brigom obasipa djetetovo tijelo do\u017eivljeno kao nedovr\u0161eno\u2026 ono \u0161to smiruje pretjerane napetosti koje prolaze kroz dijete, \u010dija su stanja hiperuzbu\u0111enosti odra\u017eavala razdvajanje tijela usporedivo s razdiranjem – maj\u010dinska briga pretvara njegove rupe u otvore, pru\u017eaju\u0107i mu tako priliku da postupno nau\u010di razlikovati vanjsko od unutarnjeg. ‘Ro\u0111en sam rupav’, bilje\u017ei Henri Michaux u upe\u010datljivom sa\u017eetku.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

12 – Da budemo malo precizniji, primijetimo da Freud spominje ovo \u201epro\u017eivljeno iskustvo zadovoljstva\u201c insceniraju\u0107i specifi\u010dnu maj\u010dinsku radnju kao uvo\u0111enje izmjene u vanjski svijet koja se sastoji od uvo\u0111enja hranjenja, \u0161to proizvodi dvostruko fizi\u010dko i psihi\u010dko smirenje; radnja koja \u0107e se ponovno biti izdana u prijepisu: Freud prvo pi\u0161e Nahrungseinfuhr<\/em> (uvo\u0111enje hranjenja), \u0161to \u0107e u dva njema\u010dka izdanja (Anf. i NB) biti neobi\u010dno \u201eispravljeno\u201c u Nahrungzufuhr<\/em> (opskrba hranom), \u010de\u0161\u0107i izraz koji pre\u0161u\u0107uje dimenziju intruzije (dojke ili dude) sposobne izazvati kod dojen\u010deta prvu diferencijaciju izme\u0111u njegovog vlastitog tijela i fragmenata maj\u010dinskog tijela, \u0161to se do tada nije moglo dogoditi. Ova diferencijacija pronalazi svoju podudarnost u jazu izme\u0111u fizi\u010dkog stanja dojen\u010deta i njegovog pro\u017eivljenog psihi\u010dkog iskustva, \u0161to bi bilo potvr\u0111eno postupno uspostavljenim jazom izme\u0111u vanjskog i unutarnjeg\u2026<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

13 – Tako se kod dojen\u010deta po\u010dinje odvijati prijelaz iz fizi\u010dkog tijela (der K\u00f6rper<\/em>) u \u017eivo tijelo (der Leib<\/em>), i upravo se ovdje pojavljuje die Lust<\/em> (ugoda) kao slo\u017een pojam, budu\u0107i da ozna\u010dava uzbu\u0111enja, izvore napetosti kao i smirivanje tih napetosti u iskustvu zadovoljstva.
Za Freuda, zapravo, ugoda malog djeteta ne \u010dini od po\u010detka predmet potrage usmjerene prema van; ona uvijek isprva dolazi kao prekid napetosti koje su izazvale neugodu, pri \u010demu se zadovoljstvo isprva manifestira kao dokidanje neugode.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

14 – Dakle, u frojdovskoj perspektivi nema a priori aktivnog tra\u017eenja ugode, i tek nakon \u0161to se uspije uspostaviti po\u010detna razlika izme\u0111u dijelova maj\u010dinskog tijela i fragmenata vlastitog tijela dolazi do izra\u017eaja prva mogu\u0107nost ugode (Lust<\/em>) u pravom smislu, sa smirivanjem napetosti u \u010dinu sisanja, dojenja ili udisanja (saugen<\/em>) koje dijete sada mo\u017ee izazvati za sebe cuclanjem (lutschen<\/em>) palca ili vanjskog predmeta.
Od tada, ono \u0107e u potpunosti u\u0107i u ono \u0161to je povi\u0161e bilo najavljeno kao rodni nagon (der Geschlechtstrieb<\/em>), koji je jo\u0161 uvijek potpuno pogre\u0161no prevoditi sa \u201eseksuirani nagon\u201c iz dobrog razloga \u0161to rod koji ozna\u010dava Geschlecht<\/em> nije ni\u0161ta drugo nego ljudski rod, ljudska vrsta utoliko \u0161to je povezana sa slikom unificiranog ljudskog tijela (Fran\u00e7oise Dolto spominje \u201enesvjesnu sliku tijela\u201c), koja prethodi spolnoj podjeli, a koja jo\u0161 nije intervenirala u ovoj fazi mogu\u0107nosti infantilnih koncepcija i reprezentacija.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

15 – Geschlechtstrieb<\/em> stoga predstavlja jedno od Freudovih odlu\u010duju\u0107ih otkri\u0107a u razumijevanju dje\u010djeg razvoja: \u201eKoliko mi je poznato, nijedan autor nije jasno prepoznao regularnost jednog rodnog nagona (der Geschlechtstrieb<\/em>) tijekom djetinjstva. [\u2026] Jednom odrasli, o tome sami ni\u0161ta ne znamo\u201c, primje\u0107uje u svoja Tri eseja o dje\u010djoj seksualnosti.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, ovaj frojdovski \u201erodni nagon\u201c ostaje sve do danas ne samo zanemaren u prijevodima, ve\u0107 \u0161tovi\u0161e, prakti\u010dki uvijek ignoriran u psihoanaliti\u010dkoj literaturi.<\/p>\n\n\n\n

Freud inzistira na razlikovanju Geschlechtstrieba<\/em> i Sexualtrieba<\/em>, dok mu se ‘rodni nagon’ \u010dini, strogo govore\u0107i, ne-objektno-orijentiranim (*anobjectale<\/em>), neobilje\u017eenim a priori vanjskim objektima, kao \u0161to je slu\u010daj u starogr\u010dkoj kulturi, gdje nagon prethodi objektima i stoga prevladava nad njima, za razliku od judeokr\u0161\u0107anske misli, za koju se vanjski objekt vrednuje na \u0161tetu nagona, preodre\u0111uju\u0107i ga do te mjere da zaboravljamo da se nagon uvijek vrti oko rupe\u2026<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

16 – Otvorimo ovdje jo\u0161 jednu zagradu: da bismo kroz ilustraciju posu\u0111enu od Slavoja \u017di\u017eeka promotrili kako pojava bumeranga mo\u017ee ilustrirati prvi trenutak pojave subjektivnosti, \u010diji ‘izum’ ozna\u010dava elementarnu podjelu izme\u0111u \u017eudnje i nagona. Posebno rukovanje bumerangom, koje se sastoji u znanju kako uhvatiti oru\u017eje kada sam proma\u0161io metu, najavljuje razdoblje kulture, ‘nemogu\u0107’ prijelaz s instinkta (\u017eivotinjsko) na nagon (mitsko).<\/p>\n\n\n\n

Jednostavan \u010din bacanja bumeranga inscenira razliku izme\u0111u cilja i mete; pravi cilj vi\u0161e nije pogoditi metu, ve\u0107 ovjekovje\u010diti ponavljaju\u0107e kru\u017eno kretanje koje se sastoji od proma\u0161ivanja.<\/p>\n\n\n\n

Evo kako nagon, koji se sastoji od beskrajnog kru\u017eenja oko objekta \u2013 ili njegovog praznog mjesta \u2013 bez da ga ikada dosegne, generira kroz sam taj pokret jedan jouissance<\/em> kojeg se postaje nemogu\u0107e rije\u0161iti. <\/p>\n\n\n\n

\u017dudnja cilja na objekt koji je nemogu\u0107e dosegnuti (Lacanov objet petit a<\/em>, koji ‘ne postoji’ u stvarnosti) i nikada ne odustaje od uspjeha – \u0161to \u017eudnju \u010dini tragi\u010dnom; dok se nagon, koji pronalazi svoj jouissance<\/em> u samom neuspjehu dosezanja objekta, nikada ne odri\u010de neuspjeha, u \u010demu se nagon otvara komi\u010dnoj dimenziji. \u017divot je, dakle, u svojoj najosnovnijoj dimenziji, iz reda komi\u010dnog iskustva.<\/p>\n\n\n\n

To komi\u010dno, koje se povezuje s tragi\u010dnim, proizlazi iz zamjene stvari rije\u010dju ili \u201evanjskog svijeta\u201c mi\u0161lju, realnog kao nedostupnog imaginarnom koje dolazi kako bi mu na kompenzacijski na\u010din simuliralo pristup, u slici dojen\u010deta koje zami\u0161lja sebe kako si\u0161e odsutnu dojku i u\u017eiva u pulsiraju\u0107em pokretu svojih usana, \u0161to ono asocira s odre\u0111enom vrstom misli\u2026<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

17 – Ove misli, koje se javljaju kao kompenzacijske, predstavljaju za dijete prve trenutke formiranja njegove psihe, gdje se za\u010dinje slika tijela u izgradnji, tijela koje se osje\u0107a kao manjkavo, rupavo, nepotpuno, za popraviti nakon odvajanja od maj\u010dinskog tijela, u fantazmatskoj razradi po\u010dev\u0161i od na\u010dina na koji bi to tijelo bilo pogo\u0111eno, umireno, erotizirano maj\u010dinskim pa\u017enjama (njihovim zamjenama u brizi).
U svoja Tri eseja o teoriji seksualnosti (1905.) i Dje\u010djim seksualnim teorijama (1908.), Freud isti\u010de da \u201edijete zna samo iz vlastitog tijela\u201c (der Knabe von eigenen K\u00f6rper kennt<\/em>), nagla\u0161avaju\u0107i time da dijete ne tra\u017ei niti prepoznaje nikakav seksualni objekt izvan sebe. Ovdje bi valjalo ponovno inzistirati na tome da ova nedvojbeno pogre\u0161no nazvana \u201edje\u010dja seksualnost\u201c, koja bi se to\u010dnije mogla opisati kao \u201epsihi\u010dka kompenzacija – naime, imaginarna i osu\u0111ena da ostane strogo na razini fantazije – za stvarne u\u010dinke seksuacije\u201c, otvara djetetu psihi\u010dki prostor za fantazmagori\u010dne elaboracije koje mu omogu\u0107uju da formira sliku vlastitog tijela, prije bilo kakve spolne podjele, prije pojave objekata\u2026<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

18 – Evo kako bi valjalo shvatiti pojam ‘seksualno’ kada Freud govori o djetetu. ‘Seksualni cilj’, pi\u0161e Freud, ‘u po\u010detku je podlo\u017ean dominaciji jedne erogene zone koja \u0107e biti zadovoljena fragmentom maj\u010dinog tijela’, naime mo\u0107i dojke, usta, ko\u017ee, ruke itd. da ispune i umire. Takozvani ‘seksualni’ nagoni su djelomi\u010dni i uspostavljaju se neovisno o bilo kojem vanjskom seksualnom objektu, kako bi djetetu omogu\u0107ili stvaranje ‘dje\u010djih seksualnih teorija’ koje si ono izmi\u0161lja na temelju simboli\u010dkih stimulacija, \u0161to mu omogu\u0107uje kompenzirati odvojenost (die Scheidung<\/em>) od maj\u010dinog tijela.
U Dje\u010djim seksualnim teorijama, Freud tvrdi: \u201e\u010cini mi se, iz mno\u0161tva informacija, da djeca odbijaju vjerovati u teoriju rode, ali nakon \u0161to su prvi put bila tako prevarena i odgurnuta, po\u010dinju sumnjati da postoji ne\u0161to zabranjeno \u0161to \u201eodrasli\u201c dr\u017ee za sebe, te, radi toga, svoja kasnija istra\u017eivanja obavijaju velom tajnosti.\u201c<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

19 – Freud identificira tri vrste scenarija u koje su upisane \u201edje\u010dje seksualne teorije\u201c koje dijete razvija, kako bi, izvan umiruju\u0107ih rije\u010di odraslih, razjasnilo misterij odakle bebe dolaze:<\/p>\n\n\n\n

– majka obdarena penisom (poricanje spolne podjele)<\/p>\n\n\n\n

– dijete kao izba\u010deni dio tijela njegove majke (kloakalni prikaz ro\u0111enja)<\/p>\n\n\n\n

– sadisti\u010dki koitus koji inscenira napetost sna\u017eno-slabo (jako eks-istira, slabo je ni\u0161tavno)\u2026<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

20 – Ono \u0161to rana pojava ovih \u201edje\u010djih seksualnih teorija\u201c jasno pokazuje jest to da je simboli\u010dka aktivnost, sama \u010dinjenica razmi\u0161ljanja, zami\u0161ljanja za sebe, neovisno od roditelja, kako djeca nastaju – klju\u010dna u konstrukciji vlastitog tijela kao odvojenog od maj\u010dinskog tijela, i da ako se te misli razvijaju u tajnosti (Geheimnis<\/em>), izvan pogleda roditelja, dok istovremeno stvaraju unutarnju inscenaciju, to je zato \u0161to se prvi fantazmatski scenariji pojavljuju kao obrana od \u201estranog tijela\u201c (Fremdk\u00f6rper<\/em>) koje dolazi izvana, roditelja, drugih; i \u201espre\u010davaju povratak stra\u0161nih doga\u0111aja\u201c fantaziranjem o ve\u0107 konsolidiranom, ujedinjenom tijelu.
Te potajne razrade neizbje\u017eno stvaraju psihi\u010dki sukob kod djeteta izme\u0111u onoga \u0161to smatra znanjem izvedenim iz vlastitog tijela i znanja odraslih, pri \u010demu ta napetost stvara rascjep (Spaltung<\/em>) kod djeteta, koje navigira izme\u0111u obveze da ugodi odraslima pokoravaju\u0107i im se (\u0161to ga osloba\u0111a napora promi\u0161ljanja) i prepu\u0161tanja svojim ma\u0161tanjima (dok krije svoja istra\u017eivanja).
Tako se razvijaju \u201edje\u010dje seksualne teorije\u201c koje nastoje probiti misterij dolaska beba, dok istovremeno dopu\u0161taju djetetu da razvije sliku tijela kroz fantaziju, kako bi sprije\u010dilo i predvidjelo susrete s drugim tijelima.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

21 – Ove dje\u010dje ma\u0161tarije doprinose konstrukciji vlastitog tijela razvijaju\u0107i sliku koja dolazi kao kompenzacija za seksuaciju, rez, prekid s maj\u010dinskim tijelom.
Za Freuda, ove ‘teorije’ sadr\u017ee, njegovim vlastitim rije\u010dima, ‘djeli\u0107 \u010diste istine’. Ispitajmo pobli\u017ee tri scenarija:
1\/ Majka obdarena penisom, ili fantazija koja se sastoji od pripisivanja penisa svim ljudskim bi\u0107ima, uklju\u010duju\u0107i i \u017eene, \u0161titi dijete od pitanja rodnih razlika (Geschletsunterschiede<\/em>) predstavljaju\u0107i puno, cjelovito tijelo, bez rupa, bez praznine\u2026
2\/ Kloakalni prikaz ro\u0111enja ozna\u010dava kontinuitet s prethodnim. Nije\u010du\u0107i postojanje vaginalne \u0161upljine, preostaje samo jedan otvor kroz koji dijete mora biti izba\u010deno poput izmeta, fekalija. Freud citira latinski izraz koji se pogre\u0161no pripisuje svetom Augustinu: ‘Inter urinas et faeces nascimur<\/em>‘ (ra\u0111amo se izme\u0111u urina i fekalija). Ovaj prikaz izbjegava razliku izme\u0111u maj\u010dinskog tijela i tijela djeteta moduliraju\u0107i odvojenost idejom da bi dijete bilo otkinuti dio maj\u010dinog tijela koji je izba\u010den. \u010cinjenica da dijete sebe smatra fragmentom maj\u010dinog tijela ukazuje na to da se odvajanje izme\u0111u njegovih misli i misli njegove majke jo\u0161 nije dogodilo. Tjelesno jedinstvo prikazano u prvoj ‘dje\u010djoj seksualnoj teoriji’ pomaknulo se na psihi\u010dku razinu: nema odvajanja psihi, dijete je tu u fazi jedinstvenog psihi\u010dkog aparata za dva tijela\u2026
3\/ Tre\u0107a ‘teorija’ slijedi kompenzacijsku logiku prve dvije, odr\u017eavaju\u0107i ideju ‘jednog’, jedinstvenog mjesta. Ova kasnija koncepcija ozna\u010dena je kao ‘sadisti\u010dka’, koitus se do\u017eivljava kao nasilje, za \u0161to dijete nalazi dokaz u vriscima i jaucima za koje vjeruje da ih je \u010dulo, sumnjivim tragovima na krevetu svojih roditelja\u2026 Ovaj prikaz inscenira ono \u0161to djeluje kao opozicija gdje slabo-pasivno nestaje pod dominacijom sna\u017enog-aktivnog tijela. Ganjanje ideje jedinstva vlastitog tijela podr\u017eano je poricanjem spolne razlike, budu\u0107i da se ovdje radi samo o potvr\u0111ivanju identitetskog polo\u017eaja koji odgovara identitetskom nagonu (Geschleschtstrieb<\/em>), aktualiziranom od Freuda i prevedenog kao rodni nagon, kojeg se ne smije pomije\u0161ati sa seksualnim nagonom, jer mu prethodi i zapravo pori\u010de razliku spolova. Taj nagon koji omogu\u0107uje \u010dovjeku u nastajanju \u2013 u generi\u010dkom smislu tog pojma \u2013 da si zamisli tijelo iz slike.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

*slika i tekst preuzeti su i prevedeni sa Tumblr stranice Christiana Dubuisa Santinija (23. prosinca, 2023.): https:\/\/www.tumblr.com\/christian-dubuis-santini\/737538759095189504\/psychanalyse-enfance-et-sexualit%C3%A9-ou<\/a><\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Psihoanaliza, djetinjstvo i seksualnost\u2026 ili seksuacija? \u201eOdvojili smo se od jednog porijekla koje nas ne pu\u0161ta. Treba podbaciti, poku\u0161ati ponovno i podbaciti bolje.\u201cSamuel Beckett 1 – Kako pristupiti onome \u0161to se od Freuda naziva – uz rizik najgorih zabluda i…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":200,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[33,29,9,163,21,31,172,30],"class_list":["post-707","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povratak-freudu","tag-freud","tag-jouissance","tag-lacan","tag-nacelo-ugode","tag-psihoanaliza","tag-seksuacija","tag-spolni-nagon","tag-zizek"],"yoast_head":"\n"Dje\u010dja seksualnost" i posljedice lo\u0161ih prijevoda Freuda - 4diskursa<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=707\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\""Dje\u010dja seksualnost" i posljedice lo\u0161ih prijevoda Freuda - 4diskursa\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Psihoanaliza, djetinjstvo i seksualnost\u2026 ili seksuacija? \u201eOdvojili smo se od jednog porijekla koje nas ne pu\u0161ta. Treba podbaciti, poku\u0161ati ponovno i podbaciti bolje.\u201cSamuel Beckett 1 – Kako pristupiti onome \u0161to se od Freuda naziva – uz rizik najgorih zabluda i…\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=707\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"4diskursa\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2026-03-22T09:00:35+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2026-03-22T17:08:08+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/povratak1.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1323\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"992\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"dominik_cosic\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"dominik_cosic\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"18 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=707#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=707\"},\"author\":{\"name\":\"dominik_cosic\",\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/#\/schema\/person\/96a536ff3b80028209e0e136f33eebc7\"},\"headline\":\"“Dje\u010dja seksualnost” i posljedice lo\u0161ih prijevoda Freuda\",\"datePublished\":\"2026-03-22T09:00:35+00:00\",\"dateModified\":\"2026-03-22T17:08:08+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=707\"},\"wordCount\":3504,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=707#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/povratak1.png\",\"keywords\":[\"Freud\",\"jouissance\",\"Lacan\",\"na\u010delo ugode\",\"psihoanaliza\",\"seksuacija\",\"spolni nagon\",\"\u017di\u017eek\"],\"articleSection\":[\"Povratak Freudu\"],\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=707#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=707\",\"url\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=707\",\"name\":\"\\\"Dje\u010dja seksualnost\\\" i posljedice lo\u0161ih prijevoda Freuda - 4diskursa\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=707#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=707#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/povratak1.png\",\"datePublished\":\"2026-03-22T09:00:35+00:00\",\"dateModified\":\"2026-03-22T17:08:08+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=707#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=707\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=707#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/povratak1.png\",\"contentUrl\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/povratak1.png\",\"width\":1323,\"height\":992,\"caption\":\"povratak-freudu-1\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=707#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"“Dje\u010dja seksualnost” i posljedice lo\u0161ih prijevoda Freuda\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/\",\"name\":\"4diskursa\",\"description\":\"Mjesto lakanovske psihoanalize i politike\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/#organization\",\"name\":\"4diskursa\",\"url\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/#\/schema\/logo\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/4diskursa-logo1.png\",\"contentUrl\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/4diskursa-logo1.png\",\"width\":466,\"height\":428,\"caption\":\"4diskursa\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/#\/schema\/logo\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/#\/schema\/person\/96a536ff3b80028209e0e136f33eebc7\",\"name\":\"dominik_cosic\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/15273ec8b12a6c96b592f5c3d9c51335c0b2f8a4b6c2a0c3a2e0a71e2ed0e805?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/15273ec8b12a6c96b592f5c3d9c51335c0b2f8a4b6c2a0c3a2e0a71e2ed0e805?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/15273ec8b12a6c96b592f5c3d9c51335c0b2f8a4b6c2a0c3a2e0a71e2ed0e805?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"dominik_cosic\"},\"sameAs\":[\"https:\/\/www.4diskursa.net\"],\"url\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?author=1\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"\"Dje\u010dja seksualnost\" i posljedice lo\u0161ih prijevoda Freuda - 4diskursa","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=707","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"\"Dje\u010dja seksualnost\" i posljedice lo\u0161ih prijevoda Freuda - 4diskursa","og_description":"Psihoanaliza, djetinjstvo i seksualnost\u2026 ili seksuacija? \u201eOdvojili smo se od jednog porijekla koje nas ne pu\u0161ta. Treba podbaciti, poku\u0161ati ponovno i podbaciti bolje.\u201cSamuel Beckett 1 – Kako pristupiti onome \u0161to se od Freuda naziva – uz rizik najgorih zabluda i…","og_url":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=707","og_site_name":"4diskursa","article_published_time":"2026-03-22T09:00:35+00:00","article_modified_time":"2026-03-22T17:08:08+00:00","og_image":[{"width":1323,"height":992,"url":"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/povratak1.png","type":"image\/png"}],"author":"dominik_cosic","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"dominik_cosic","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"18 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=707#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=707"},"author":{"name":"dominik_cosic","@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/#\/schema\/person\/96a536ff3b80028209e0e136f33eebc7"},"headline":"“Dje\u010dja seksualnost” i posljedice lo\u0161ih prijevoda Freuda","datePublished":"2026-03-22T09:00:35+00:00","dateModified":"2026-03-22T17:08:08+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=707"},"wordCount":3504,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=707#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/povratak1.png","keywords":["Freud","jouissance","Lacan","na\u010delo ugode","psihoanaliza","seksuacija","spolni nagon","\u017di\u017eek"],"articleSection":["Povratak Freudu"],"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=707#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=707","url":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=707","name":"\"Dje\u010dja seksualnost\" i posljedice lo\u0161ih prijevoda Freuda - 4diskursa","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=707#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=707#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/povratak1.png","datePublished":"2026-03-22T09:00:35+00:00","dateModified":"2026-03-22T17:08:08+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=707#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=707"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=707#primaryimage","url":"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/povratak1.png","contentUrl":"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/povratak1.png","width":1323,"height":992,"caption":"povratak-freudu-1"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=707#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/www.4diskursa.net\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"“Dje\u010dja seksualnost” i posljedice lo\u0161ih prijevoda Freuda"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/#website","url":"https:\/\/www.4diskursa.net\/","name":"4diskursa","description":"Mjesto lakanovske psihoanalize i politike","publisher":{"@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/#organization","name":"4diskursa","url":"https:\/\/www.4diskursa.net\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/4diskursa-logo1.png","contentUrl":"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/4diskursa-logo1.png","width":466,"height":428,"caption":"4diskursa"},"image":{"@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/#\/schema\/logo\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/#\/schema\/person\/96a536ff3b80028209e0e136f33eebc7","name":"dominik_cosic","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/15273ec8b12a6c96b592f5c3d9c51335c0b2f8a4b6c2a0c3a2e0a71e2ed0e805?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/15273ec8b12a6c96b592f5c3d9c51335c0b2f8a4b6c2a0c3a2e0a71e2ed0e805?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/15273ec8b12a6c96b592f5c3d9c51335c0b2f8a4b6c2a0c3a2e0a71e2ed0e805?s=96&d=mm&r=g","caption":"dominik_cosic"},"sameAs":["https:\/\/www.4diskursa.net"],"url":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?author=1"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.4diskursa.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/707","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.4diskursa.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.4diskursa.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.4diskursa.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.4diskursa.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=707"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.4diskursa.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/707\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":721,"href":"https:\/\/www.4diskursa.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/707\/revisions\/721"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.4diskursa.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/200"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.4diskursa.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=707"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.4diskursa.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=707"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.4diskursa.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=707"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}