{"id":692,"date":"2026-01-27T18:59:58","date_gmt":"2026-01-27T17:59:58","guid":{"rendered":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=692"},"modified":"2026-01-27T19:05:57","modified_gmt":"2026-01-27T18:05:57","slug":"nagoni-i-njihove-sudbine-1915-pregled-eseja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=692","title":{"rendered":"Nagoni i njihove sudbine (1915.) – pregled eseja"},"content":{"rendered":"\n
\n

Freud zapo\u010dinje esej opravdavanjem, unutar znanstvene metode, nu\u017ene po\u010detne neodre\u0111enosti pojma nagona (Trieb), koji je postao, \u0161tovi\u0161e, neizostavan u prou\u010davanju psihologije. U definiranju nagona, Freud razmatra kako se taj pojam odnosi prema pojmu podra\u017eaja. Iako je pojam nagona mogu\u0107e podvesti pod pojam podra\u017eaja za psihi\u010dko, o\u010dito je da je nagon podra\u017eaj za psihi\u010dko koji za razliku od fiziolo\u0161kog podra\u017eaja (poput npr. usmjerenje jakog svjetla na oko) dolazi iz unutra\u0161njosti samog organizma (osje\u0107anje npr. suho\u0107e na sluzoko\u017ei jednjaka ili jetkanje na sluzoko\u017ei \u017eeluca bit \u0107e do\u017eivljeni kao \u017ee\u0111 i glad). Nadalje, ono \u0161to razlikuje nagon od fiziolo\u0161kog podra\u017eaja vidljivo je i u poku\u0161aju organizma da ga, u skladu s na\u010delom ugode<\/em>, otkloni. Nagon ne djeluje poput jednokratnog udarca, ve\u0107 uvijek kao stalna<\/em> sila koja djeluje iznutra i protiv koje, dakle, nije mogu\u0107 nikakav bijeg. Nagonski podra\u017eaj Freud stoga naziva \u201epotrebom\u201c, a ono \u0161to je ukida \u201ezadovoljenjem\u201c. Specifi\u010dna priroda nagona (stalnost, izvor u unutra\u0161njosti organizma, nemogu\u0107nost bijega) \u017eivom bi\u0107u pru\u017ea upori\u0161te za razlikovanje vlastitog unutra\u0161njeg od vanjskoga svijeta. Freud poja\u0161njava da u teoretiziranju nagona polazi od biolo\u0161ke pretpostavke da se funkcija \u017eiv\u010danog sustava sastoji u svladavanju podra\u017eaja<\/em>. Budu\u0107i da nagonske podra\u017eaje nije mogu\u0107e otpraviti mehanizmom mi\u0161i\u0107nih kretnji (bijeg, refleks), oni \u017eiv\u010danom sustavu postavljaju daleko vi\u0161e zahtjeve i tjeraju ga na zamr\u0161enije djelatnosti koje mijenjaju vanjski svijet \u2013 radi \u010dega bi se dalo zaklju\u010diti da nagoni predstavljaju motore napretka koji su \u017eiv\u010dani sustav doveli na dana\u0161nji visoki stupanj razvoja.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Freud nagon dalje razmatra u kontekstu du\u0161evnog \u017eivota, kao grani\u010dni pojam izme\u0111u du\u0161evnog i somatskog, kao psihi\u010dki predstavnik tjelesnih podra\u017eaja. U vezi s pojmom nagona on identificira \u010detiri klju\u010dna termina: pritisak, cilj, objekt i izvor nagona.<\/p>\n\n\n\n

– pritisak<\/em>: motori\u010dki moment, iznos sile ili mjera zahtjeva za energijom koju on predstavlja<\/p>\n\n\n\n

– cilj<\/em>: zadovoljenje koje se mo\u017ee posti\u0107i samo ukidanjem stanja podra\u017eivanja u izvoru nagona (Freud ovdje isti\u010de da se jednom nagonu mogu ukazati razli\u010diti putovi do cilja, mnogostruki posredni ciljevi, kao i zapreke \u2013 gdje se radi o nagonima \u201ezaprije\u010denim spram cilja\u201c, a tada govorimo o djelomi\u010dnom zadovoljenju<\/p>\n\n\n\n

– objekt<\/em>: objekt nagona je ono na \u010demu ili posredstvom \u010dega nagon mo\u017ee posti\u0107i svoj cilj. Objekt je ono najpromjenjivije na nagonu i nije izvorno s njim povezan<\/em>, ve\u0107 mu je dodijeljen samo zbog svoje sposobnosti da omogu\u0107i zadovoljenje. On ne mora biti vanjski predmet, mo\u017ee biti i dio vlastitog tijela i tijekom \u017eivota mo\u017ee se nebrojeno puta promijeniti. Pojavu vrlo prisnog vezivanja nagona za objekt, \u010dime on gubi svoju pokretljivost, nazivamo fiksacijom<\/em><\/p>\n\n\n\n

– izvor<\/em>: onaj somatski proces u nekom organu ili dijelu tijela \u010diji je podra\u017eaj u du\u0161evnom \u017eivotu predstavljen nagonom. Prou\u010davanje izvora nagona nije u domeni psihologije, pa ga Freud ostavlja po strani<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Koje nagone i koliko njih postulirati? Freud predla\u017ee da se prilikom kategoriziranja razlikuju dvije grupe nagona: Ja-nagoni<\/em> ili nagoni samoodr\u017eanja<\/em> i seksualni nagoni<\/em>. Ova postavka proizlazi iz saznanja u radu s \u201eneurozama prijenosa\u201c (histerija i prisilna neuroza) u \u010dijem je korijenu upravo sukob izme\u0111u zahtjeva seksualnosti i zahtjeva Ja. Freud isti\u010de da se znanost biologije ne protivi ovakvom razdvajanju nagona, budu\u0107i da tendencije seksualnosti nadilaze jedinku te kao sadr\u017eaj imaju odr\u017eanje vrste. Postoji dakle temeljni sraz prema kojem se odnos Ja i seksualnosti mo\u017ee promatrati kao onaj u kojem: <\/p>\n\n\n\n

\n

“je pojedinac glavna stvar, seksualnost jedna od njegovih aktivnosti, a seksualno zadovoljstvo jedna od njegovih potreba; i drugi prema kojem je pojedinac privremen i prolazan dodatak kvazi-besmrtnoj kli\u010dnoj plazmi koju mu je povjerila generacija.” <\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Temeljem psihoanaliti\u010dke gra\u0111e, o seksualnim nagonima se mo\u017ee re\u0107i da su mnogobrojni, da potje\u010du iz razli\u010ditih organskih izvora, da isprva djeluju neovisno jedan od drugoga, te da se tek kasnije sa\u017eimlju u vi\u0161e-manje potpunu sintezu. Svaki od njih stremi cilju organske ugode<\/em>, a tek nakon dovr\u0161ene sinteze oni stupaju u slu\u017ebu funkcije razmno\u017eavanja<\/em> i postaju prepoznatljivi kao seksualni nagoni. U nala\u017eenju objekta, oni slijede putove koje im nazna\u010duju Ja-nagoni i jedan dio njih ostaje tijekom \u017eivota zdru\u017een s Ja-nagonima snabdijevaju\u0107i ih libidnim<\/em> komponentama.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Ako se usredoto\u010dimo na seksualne nagone, njihovo promatranje nam pokazuje da jedan nagon mo\u017ee do\u017eivjeti sljede\u0107e sudbine:<\/p>\n\n\n\n

– preokretanje u suprotnost<\/p>\n\n\n\n

– okretanje protiv vlastite osobe<\/p>\n\n\n\n

– potiskivanje<\/p>\n\n\n\n

– sublimaciju<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Freud se u sklopu ovog eseja odlu\u010duje zadr\u017eati na razmatranju prva dva slu\u010daja:<\/p>\n\n\n\n

1) Preokretanje u suprotnost<\/em> se rastvara na dva razli\u010dita procesa: okretanje nagona iz aktivnosti u pasivnost<\/em> i sadr\u017eajno preokretanje<\/em>. Preokretanje poga\u0111a samo ciljeve<\/em> nagona – aktivni cilj (mu\u010diti, promatrati) zamijenjen je pasivnim (biti mu\u010den, biti promatran). Okretanje iz aktivnosti u pasivnost vidljivo je dakle u oprekama sadizam-mazohizam i skopofilija-ekshibicionizam. Sadr\u017eajno preokretanje nalazimo samo u slu\u010daju preobrazbe ljubavi u mr\u017enju.<\/p>\n\n\n\n

2) Okretanje protiv vlastite osobe<\/em> name\u0107e se s poimanjem mazohizma kao sadizma okrenutog protiv vlastitog Ja, kao i \u010dinjenice da ekshibicionizam uklju\u010duje i promatranje vlastitog tijela. Psihoanaliti\u010dko iskustvo pokazuje kako mazohist u\u017eiva u mu\u010denju samog sebe kao i ekshibicionist otkrivaju\u0107i se \u2013 doga\u0111a se dakle zamjena objekta<\/em>, dok cilj ostaje isti.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Proces se u slu\u010daju para sadizam-mazohizam mo\u017ee prikazati ovako:<\/p>\n\n\n\n

    \n
  1. Sadizam se sastoji u vr\u0161enju nasilja i primjeni sile protiv druge osobe kao objekta<\/li>\n\n\n\n
  2. Taj se objekt napu\u0161ta i zamjenjuje vlastitom osobom, \u010dime je izvr\u0161ena i preobrazba aktivnog nagonskog cilja u pasivni<\/li>\n\n\n\n
  3. Iznova se tra\u017ei strana osoba kao objekt koja uslijed preobrazbe nastale u cilju mora preuzeti ulogu subjekta<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n

    <\/p>\n\n\n\n

    Slu\u010daj pod c) obi\u010dno nazivamo mazohizmom, a sadizam bi prema tome bio izvoran. Freud ovdje tvrdi da ne postoji izvorni mazohizam koji ne bi na ovaj na\u010din nastao iz sadizma, iako navodi da kasnije, u \u201eEkonomski problem mazohizma\u201c iz 1924., mijenja to mi\u0161ljenje. U prisilnoj neurozi preobrazba sadisti\u010dkog nagona ide samo do stupnja b), bez uvo\u0111enja pasivnosti prema drugoj osobi \u2013 od \u017eelje za mu\u010denjem nastaje samomu\u010denje, samoka\u017enjavanje, ali ne i mazohizam.<\/p>\n\n\n\n

    Shva\u0107anje sadizma komplicira okolnost da taj nagon pored poni\u017eavanja i nadvladavanja objekta te\u017ei i nano\u0161enju bola. Nano\u0161enje bola nije me\u0111u prvobitnim ciljevima kojima nagon te\u017ei, ali jednom kada je izvr\u0161ena preobrazba u mazohizam, iskustvo boli postaje pasivni mazohisti\u010dki cilj budu\u0107i da se i osjeti bola i neugode, prema Freudovoj pretpostavci, \u0161ire na seksualno uzbu\u0111enje i stvaraju odre\u0111eno stanje ugode. Kad je osje\u0107anje bola jednom postalo mazohisti\u010dkim ciljem, povratno se mo\u017ee pojaviti i sadisti\u010dki cilj \u2013 seksualno uzbu\u0111enje koje prati nano\u0161enje boli u kojem se u\u017eiva mazohisti\u010dki kroz poistovje\u0107enje s objektom koji pati. Freud napominje da se su\u0107ut<\/em> ovdje ne mo\u017ee shvatiti kao posljedica preobrazbe nagona u sadizmu, ve\u0107 kao reakcijska tvorba<\/em> protiv tog nagona.<\/p>\n\n\n\n

    <\/p>\n\n\n\n

    Kod nagona kojima je cilj promatranje i samopokazivanje mogu\u0107e je postulirati iste stupnjeve kao u slu\u010daju sadizam\/mazohizam: a) Promatranje kao aktivnost usmjerena protiv nekog stranog objekta, b) napu\u0161tanje objekta i okretanje nagona za promatranjem prema jednom dijelu vlastitog tijela, a time i preokretanje u pasivnost, c) uvo\u0111enje jednog novog subjekta kojem se \u010dovjek pokazuje kako bi od njega bio promatran. Me\u0111utim, nagon za promatranjem na po\u010detku svoje djelatnosti je autoerotski<\/em>, on svoj objekt pronalazi na vlastitom tijelu i tek kasnije je doveden u situaciju da taj objekt putem usporedbe zamijeni za analogni objekt na stranom tijelu (stupanj a). Shema nagona za promatranjem stoga bi mogla izgledati ovako:<\/p>\n\n\n\n

    a) Promatrati vlastiti spolni organ        =        vlastiti spolni organ biva promatran<\/p>\n\n\n\n

                                  I                                                                                       I<\/p>\n\n\n\n

    b) Promatrati tu\u0111i objekt                                c) Vlastiti objekt biva promatran od strane drugoga<\/p>\n\n\n\n

        (aktivna skopofilija<\/em>)                                            (\u017eudnja za pokazivanjem, ekshibicija<\/em>)<\/p>\n\n\n\n

    <\/p>\n\n\n\n

    Freud napominje da ovdje opisana preobrazba nagona (okretanje iz aktivnosti u pasivnost i protiv vlastite osobe) nikada ne zahva\u0107a cjelokupni iznos nagonske pobude. Starije, aktivno usmjerenje nagona u nekoj mjeri i dalje postoji pokraj mla\u0111eg, pasivnog. Nagon za promatranjem ne prestaje djelovati kroz koegzistenciju svih svojih razvojnih faza. Freud \u017eivot nagona uspore\u0111uje sa sukcesivnim erupcijama lave, gdje bi prva i najizravnija nagonska erupcija nastavila te\u0107i nepromijenjena, dok bi mahovi koji bi uslijedili bili podlo\u017eni promjenama. \u010cinjenicu pojave kasnije opre\u010dne nagonske pobude Freud opisuje kao nagonsku ambivalentnost<\/em>. Iskustvo pokazuje da ona zna\u010dajno varira izme\u0111u pojedinaca, skupina i rasa. Ta uve\u0107ana ambivalentnost kod dana\u0161njeg \u010dovjeka mo\u017ee se promatrati kao arhai\u010dno naslje\u0111e, pretpostavljaju\u0107i da je udio neizmijenjenih aktivnih pobuda u prapovijesti bio u prosjeku ve\u0107i nego danas.<\/p>\n\n\n\n

    <\/p>\n\n\n\n

    Razvojnu fazu Ja tijekom koje se njegovi seksualni nagoni zadovoljavaju autoerotski Freud ovdje naziva narcizmom<\/em>, te prema tome predstupanj nagona za promatranjem u kojem skopofilija ima za objekt vlastito tijelo pripada narcizmu. Iz tog se predstupnja razvija aktivni nagon za promatranjem koji napu\u0161ta narcizam, dok se njegov pasivni oblik nastavlja dr\u017eati narcisti\u010dkog objekta. Isto vrijedi i za preobrazbu sadizma u mazohizam \u2013 u oba se slu\u010daja narcisti\u010dki subjekt posredstvom poistovje\u0107enja zamjenjuje za drugi, tu\u0111i Ja. Sudbine nagona koje se sastoje u okretanju protiv vlastitog Ja i preokretanju iz aktivnosti u pasivnost ovise stoga o narcisti\u010dkoj organizaciji Ja i nose pe\u010dat te faze. O drugim komponentama kasnije seksualne funkcije (izvan opisanih ambivalentnih nagona) mo\u017eemo samo re\u0107i da su njihove djelatnosti autoerotske, \u0161to zna\u010di da njihov objekt postaje neva\u017ean spram organa koji im je izvor i koji se u pravilu poklapa s tim objektom. Kod autoerotskih nagona prema hipotezi Federna i Jekelsa forma i funkcija organa \u010dak odlu\u010duju o aktivnosti i pasivnosti nagonskog cilja.<\/p>\n\n\n\n

    Preobrazba jednog nagona u njegovu (materijalnu) suprotnost vidljiva je samo kod pretvaranja ljubavi u mr\u017enju<\/em>. Budu\u0107i da je to dvoje vrlo \u010desto usmjereno na isti objekt, tu nalazimo i najva\u017eniji primjer osje\u0107ajne ambivalentnosti. Kod ljubavi osim opreke voljeti-mrziti, postoji i opreka voljeti-biti voljen, i povrh toga, ljubav i mr\u017enja uzeti zajedno suprotstavljeni su stanju ravnodu\u0161nosti. Od ove tri opreke, voljeti-biti voljen odgovara okretanju nagona iz aktivnosti u pasivnost, koje je mogu\u0107e prona\u0107i u jednoj temeljnoj situaciji sli\u010dnoj onoj kod nagona za promatranjem. Ona se naziva: ljubav prema samom sebi<\/em>, \u0161to je karakteristika narcizma.<\/p>\n\n\n\n

    <\/p>\n\n\n\n

    Vi\u0161estruke suprotnosti ljubavi Freud stavlja u perspektivu razmatraju\u0107i tri polarnosti du\u0161evnog \u017eivota:<\/p>\n\n\n\n

    subjekt (Ja) \u2013 objekt (vanjski svijet)<\/p>\n\n\n\n

    – opreka koja je jo\u0161 zarana nametnuta iskustvom da se vanjski podra\u017eaji mogu otkloniti akcijom vlastitih mi\u0161i\u0107a, ali da se protiv nagonskih podra\u017eaja ostaje nemo\u0107an. Ova opreka ostaje suverena u na\u0161oj intelektualnoj aktivnosti i stvara temelj za istra\u017eivanje koji nikakav kasniji napor ne mo\u017ee izmijeniti.<\/p>\n\n\n\n

    ugoda \u2013 neugoda<\/p>\n\n\n\n

    – opreka povezana s nizom osjeta o \u010dijem je zna\u010daju za odlu\u010divanje u pozadini na\u0161eg djelovanja (volje) ve\u0107 bilo rije\u010di.<\/p>\n\n\n\n

    aktivno \u2013 pasivno<\/p>\n\n\n\n

    – Ja-subjekt je, mo\u017ee se re\u0107i, pasivan prema vanjskim podra\u017eajima, a aktivan kroz vlastite nagone. Opreka aktivno-pasivno se kasnije stapa s oprekom mu\u0161ko-\u017eensko, koja prije toga nema psiholo\u0161ko zna\u010denje.<\/p>\n\n\n\n

    <\/p>\n\n\n\n

    Psihi\u010dku prasituaciju u kojoj se preklapaju polarnosti Ja-subjekt \u2013 objekt i ugoda \u2013 neugoda Freud vidi u po\u010detnom narcizmu du\u0161evnog \u017eivota. Vanjski svijet tada jo\u0161 nije zaposjednut interesom te se poklapa s ravnodu\u0161nim (eventualno neugodnim), dok se Ja-subjekt poklapa s ugodnim. Ja je tada sposobno vlastite nagone zadovoljiti autoerotski (seksualni nagoni koji otpo\u010detka zahtijevaju neki objekt i Ja-nagoni \u010dije se potrebe nikada ne mogu zadovoljiti autoerotski naru\u0161avaju ovo stanje i pripremaju put napretku). Ako ljubav ovdje definiramo kao odnos izme\u0111u Ja i njegovih izvora ugode, onda situacija u kojoj Ja voli sebe i ravnodu\u0161an je prema vanjskom svijetu poja\u0161njava prvi od opre\u010dnih odnosa u kojima pronalazimo \u201eljubav\u201c.<\/p>\n\n\n\n

    <\/p>\n\n\n\n

    Autoerotsko Ja nema potrebu za vanjskim svijetom, ali nu\u017eno se dalje razvija pod vladavinom na\u010dela ugode i objekte iz vanjskog svijeta koji su izvori ugode introjicira<\/em> (prema Ferencijevom izrazu), a s druge strane, iz sebe izbacuje sve \u0161to mu u vlastitoj unutra\u0161njosti daje povoda neugodi (s \u010dim je povezan mehanizam projekcije<\/em>). Ja-stvarnosti se tako transformira u jedno purificirano Ja-ugode<\/em> za koje se vanjski svijet razdvaja na dio koji mu stvara ugodu i koji je utjelovilo u sebe i na ostatak koji mu je stran. Iz vlastitog Ja odvojio se jedan sastavni dio koji se odbacuje u vanjski svijet i osje\u0107a kao neprijateljski \u2013 \u010dime se iznova uspostavlja situacija u kojoj se Ja-subjekt podudara s ugodom, a vanjski svijet s neugodom.<\/p>\n\n\n\n

    <\/p>\n\n\n\n

    S ulaskom objekta na scenu primarnog narcizma, druga protivnost ljubavi, mr\u017enja, zapo\u010dinje svoj razvoj. Njen izvorni smisao ozna\u010dava odnos Ja prema vanjskom svijetu iz kojeg mu nagoni samoodr\u017eanja dopremaju podra\u017eaje. Ravnodu\u0161nost se mo\u017ee promatrati kao specijalni stupanj mr\u017enje ili odvratnosti koja isprva nastupa kao njen prethodnik. Ako se objekt kasnije poka\u017ee kao izvor ugode, on postaje voljen, ali tako\u0111er utjelovljen u Ja tako da se za purificirano Ja-ugode opet iznova podudara s onim \u0161to je strano i mrsko. Prema tome, nakon \u0161to objektni stupanj zamijeni onaj \u010disto narcisti\u010dki, ugoda i neugoda ozna\u010davaju relaciju Ja prema objektu. Kad objekt postane izvor ugodnih osjeta, uspostavlja se motori\u010dka tendencija kojoj je cilj pribli\u017eiti ga, utjeloviti u Ja \u2013 tada govorimo o \u201eprivla\u010denju\u201c i ka\u017eemo da objekt \u201evolimo\u201c. S druge strane, ako je on izvor neugodnih osjeta, javlja se tendencija da se pove\u0107a udaljenost izme\u0111u objekta i Ja, da se ponovi izvorni poku\u0161aj bijega pred podra\u017eajima vanjskog svijeta \u2013 osje\u0107amo \u201eodbojnost\u201c prema objektu i ra\u0111a se mr\u017enja koja mo\u017ee prerasti u sklonost agresiji i namjeru da se on uni\u0161ti. Freud me\u0111utim ipak, u skladu sa smislenom upotrebom jezika, ograni\u010dava upotrebu rije\u010di \u201eljubav\u201c i \u201emr\u017enja\u201c na relacije cjelokupnog Ja prema objektima, \u010dime se rije\u010d \u201evoljeti\u201c u kona\u010dnici fiksira na seksualne objekte u u\u017eem smislu i na objekte koji zadovoljavaju potrebe sublimiranih seksualnih nagona \u2013 budu\u0107i da nismo navikli govoriti kako pojedini seksualni nagon voli svoj objekt, primjenjivost te rije\u010di u relaciji izme\u0111u Ja i njegovog seksualnog objekta po\u010dinje tek sa sintezom svih parcijalnih nagona seksualnosti pod primatom genitalija i u slu\u017ebi funkcije razmno\u017eavanja.<\/p>\n\n\n\n

    <\/p>\n\n\n\n

    Da ljubav i mr\u017enja ne stoje u jednostavnom me\u0111usobnom odnosu vidljivo je iz \u010dinjenice da upotrebu rije\u010di \u201emrziti\u201c ne ve\u017eemo isklju\u010divo za seksualnu ugodu i funkciju, nego op\u0107enito za relaciju neugode. Ja mrzi, prezire i nastoji razoriti sve objekte koji za njega predstavljaju izvor neugodnih osjeta \u2013 mo\u017ee se dakle pretpostaviti da uzori za relaciju mr\u017enje potje\u010du iz borbe Ja za vlastito odr\u017eanje i u\u010dvr\u0161\u0107enje. Ljubav i mr\u017enja imaju razli\u010dita ishodi\u0161ta i razvojne puteve i tek se pod utjecajem relacije ugoda-neugoda formiraju kao opreke.<\/p>\n\n\n\n

    <\/p>\n\n\n\n

    Ljubav je, ka\u017ee Freud, izvorno narcisti\u010dka \u2013 potje\u010de od sposobnosti Ja da jedan dio svojih nagonskih pobuda zadovoljava autoerotski, a kasnije prelazi na objekte koji su bili utjelovljeni u pro\u0161ireno Ja i izra\u017eava njegovu te\u017enju prema njima kao izvorima ugode. Ona se ve\u017ee s djelatno\u0161\u0107u kasnijih seksualnih nagona, da bi se dovr\u0161etkom njihove sinteze poklopila s cjelinom seksualne te\u017enje. Predstupnjevi ljubavi o\u010dituju se u privremenim seksualnim ciljevima u razvoju seksualnih nagona, gdje kao prvi predstupanj prepoznajemo apsorpciju<\/em> (Sicheinverleiben<\/em>) ili pro\u017ediranje<\/em>, vrstu ljubavi koju mo\u017eemo povezati s dokidanjem zasebne egzistencije objekta i koja se stoga mo\u017ee ozna\u010diti kao ambivalentna. Na vi\u0161em stupnju predgenitalne sadisti\u010dko-analne organizacije mo\u017eemo primijetiti te\u017enju za ovladavanjem objektom koja se ne obazire na povredu ili uni\u0161tenje objekta \u2013 stupanj koji je stoga te\u0161ko razlikovati od mr\u017enje. Tek sa stvaranjem genitalne organizacije ljubav postaje opre\u010dna mr\u017enji.<\/p>\n\n\n\n

    \n

    \u201eMr\u017enja je kao relacija prema objektu starija od ljubavi, ona izvire iz primordijalnog odbijanja podra\u017eajnog vanjskog svijeta od strane narcisti\u010dkog Ja.\u201c <\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

    Kao odraz te averzije, mr\u017enja ostaje blisko povezana s nagonima samoodr\u017eanja Ja, tako da Ja-nagoni i seksualni nagoni lako dolaze u konflikt, ponavljaju\u0107i obrazac ljubav-mr\u017enja. Ako sagledamo povijest nastanka ljubavi i ljubavnih odnosa, primijetit \u0107emo njen ambivalentan karakter, to jest, \u010dinjenicu da prema istom objektu nastupa u pratnji mr\u017enje. Mije\u0161anje ljubavi s mr\u017enjom mo\u017ee se stoga pratiti sve do izvora nagona samoodr\u017eanja Ja. Kad je ljubavni odnos s nekim objektom prekinut, mr\u017enja nerijetko zauzme njegovo mjesto, ostavljaju\u0107i dojam da se ljubav preobrazila u mr\u017enju. Pored ovoga, tu je tako\u0111er ideja da je stvarna motivacija mr\u017enje poja\u010danja regresijom ljubavi na njen sadisti\u010dki predstupanj \u2013 \u010dime mr\u017enja zadobiva erotski karakter, osiguravaju\u0107i kontinuitet ljubavnog odnosa.<\/p>\n\n\n\n

    <\/p>\n\n\n\n

    Freud u sa\u017eetku zaklju\u010duje da je ono bitno u sudbinama nagona to da nagonske pobude podlije\u017eu utjecajima triju velikih polarnosti koje vladaju du\u0161evnim \u017eivotom<\/em>, te od te tri polarnosti aktivnost-pasivnost ozna\u010dava kao biolo\u0161ku<\/em>, Ja-vanjski svijet kao stvarnu<\/em>, a ugodu-neugodu kao ekonomsku<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

    Raspravu potiskivanja<\/em> kao mogu\u0107e sudbine nagona Freud ostavlja za drugu priliku.<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Freud zapo\u010dinje esej opravdavanjem, unutar znanstvene metode, nu\u017ene po\u010detne neodre\u0111enosti pojma nagona (Trieb), koji je postao, \u0161tovi\u0161e, neizostavan u prou\u010davanju psihologije. U definiranju nagona, Freud razmatra kako se taj pojam odnosi prema pojmu podra\u017eaja. Iako je pojam nagona mogu\u0107e podvesti…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":200,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[165,169,33,168,167,163,162,21,166,164],"class_list":["post-692","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povratak-freudu","tag-ekshibicionizam","tag-fiksacija","tag-freud","tag-introjekcija","tag-mazohizam","tag-nacelo-ugode","tag-nagon","tag-psihoanaliza","tag-sadizam","tag-skopofilija"],"yoast_head":"\nNagoni i njihove sudbine (1915.) - pregled eseja - 4diskursa<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=692\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Nagoni i njihove sudbine (1915.) - pregled eseja - 4diskursa\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Freud zapo\u010dinje esej opravdavanjem, unutar znanstvene metode, nu\u017ene po\u010detne neodre\u0111enosti pojma nagona (Trieb), koji je postao, \u0161tovi\u0161e, neizostavan u prou\u010davanju psihologije. U definiranju nagona, Freud razmatra kako se taj pojam odnosi prema pojmu podra\u017eaja. Iako je pojam nagona mogu\u0107e podvesti…\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=692\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"4diskursa\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2026-01-27T17:59:58+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2026-01-27T18:05:57+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/povratak1.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1323\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"992\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"dominik_cosic\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"dominik_cosic\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"14 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\\\/?p=692#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\\\/?p=692\"},\"author\":{\"name\":\"dominik_cosic\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/96a536ff3b80028209e0e136f33eebc7\"},\"headline\":\"Nagoni i njihove sudbine (1915.) – pregled eseja\",\"datePublished\":\"2026-01-27T17:59:58+00:00\",\"dateModified\":\"2026-01-27T18:05:57+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\\\/?p=692\"},\"wordCount\":3098,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\\\/?p=692#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/08\\\/povratak1.png\",\"keywords\":[\"ekshibicionizam\",\"fiksacija\",\"Freud\",\"introjekcija\",\"mazohizam\",\"na\u010delo ugode\",\"nagon\",\"psihoanaliza\",\"sadizam\",\"skopofilija\"],\"articleSection\":[\"Povratak Freudu\"],\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\\\/?p=692#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\\\/?p=692\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\\\/?p=692\",\"name\":\"Nagoni i njihove sudbine (1915.) - pregled eseja - 4diskursa\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\\\/?p=692#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\\\/?p=692#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/08\\\/povratak1.png\",\"datePublished\":\"2026-01-27T17:59:58+00:00\",\"dateModified\":\"2026-01-27T18:05:57+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\\\/?p=692#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\\\/?p=692\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\\\/?p=692#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/08\\\/povratak1.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/08\\\/povratak1.png\",\"width\":1323,\"height\":992,\"caption\":\"povratak-freudu-1\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\\\/?p=692#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Nagoni i njihove sudbine (1915.) – pregled eseja\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\\\/\",\"name\":\"4diskursa\",\"description\":\"Mjesto lakanovske psihoanalize i politike\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\\\/#organization\",\"name\":\"4diskursa\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/07\\\/4diskursa-logo1.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2022\\\/07\\\/4diskursa-logo1.png\",\"width\":466,\"height\":428,\"caption\":\"4diskursa\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/96a536ff3b80028209e0e136f33eebc7\",\"name\":\"dominik_cosic\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/15273ec8b12a6c96b592f5c3d9c51335c0b2f8a4b6c2a0c3a2e0a71e2ed0e805?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/15273ec8b12a6c96b592f5c3d9c51335c0b2f8a4b6c2a0c3a2e0a71e2ed0e805?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/15273ec8b12a6c96b592f5c3d9c51335c0b2f8a4b6c2a0c3a2e0a71e2ed0e805?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"dominik_cosic\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\"],\"url\":\"https:\\\/\\\/www.4diskursa.net\\\/?author=1\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Nagoni i njihove sudbine (1915.) - pregled eseja - 4diskursa","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=692","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Nagoni i njihove sudbine (1915.) - pregled eseja - 4diskursa","og_description":"Freud zapo\u010dinje esej opravdavanjem, unutar znanstvene metode, nu\u017ene po\u010detne neodre\u0111enosti pojma nagona (Trieb), koji je postao, \u0161tovi\u0161e, neizostavan u prou\u010davanju psihologije. U definiranju nagona, Freud razmatra kako se taj pojam odnosi prema pojmu podra\u017eaja. Iako je pojam nagona mogu\u0107e podvesti…","og_url":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=692","og_site_name":"4diskursa","article_published_time":"2026-01-27T17:59:58+00:00","article_modified_time":"2026-01-27T18:05:57+00:00","og_image":[{"width":1323,"height":992,"url":"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/povratak1.png","type":"image\/png"}],"author":"dominik_cosic","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"dominik_cosic","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"14 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=692#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=692"},"author":{"name":"dominik_cosic","@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/#\/schema\/person\/96a536ff3b80028209e0e136f33eebc7"},"headline":"Nagoni i njihove sudbine (1915.) – pregled eseja","datePublished":"2026-01-27T17:59:58+00:00","dateModified":"2026-01-27T18:05:57+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=692"},"wordCount":3098,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=692#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/povratak1.png","keywords":["ekshibicionizam","fiksacija","Freud","introjekcija","mazohizam","na\u010delo ugode","nagon","psihoanaliza","sadizam","skopofilija"],"articleSection":["Povratak Freudu"],"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=692#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=692","url":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=692","name":"Nagoni i njihove sudbine (1915.) - pregled eseja - 4diskursa","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=692#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=692#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/povratak1.png","datePublished":"2026-01-27T17:59:58+00:00","dateModified":"2026-01-27T18:05:57+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=692#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=692"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=692#primaryimage","url":"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/povratak1.png","contentUrl":"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2022\/08\/povratak1.png","width":1323,"height":992,"caption":"povratak-freudu-1"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=692#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/www.4diskursa.net\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Nagoni i njihove sudbine (1915.) – pregled eseja"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/#website","url":"https:\/\/www.4diskursa.net\/","name":"4diskursa","description":"Mjesto lakanovske psihoanalize i politike","publisher":{"@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/#organization","name":"4diskursa","url":"https:\/\/www.4diskursa.net\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/4diskursa-logo1.png","contentUrl":"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/4diskursa-logo1.png","width":466,"height":428,"caption":"4diskursa"},"image":{"@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/#\/schema\/logo\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/#\/schema\/person\/96a536ff3b80028209e0e136f33eebc7","name":"dominik_cosic","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/15273ec8b12a6c96b592f5c3d9c51335c0b2f8a4b6c2a0c3a2e0a71e2ed0e805?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/15273ec8b12a6c96b592f5c3d9c51335c0b2f8a4b6c2a0c3a2e0a71e2ed0e805?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/15273ec8b12a6c96b592f5c3d9c51335c0b2f8a4b6c2a0c3a2e0a71e2ed0e805?s=96&d=mm&r=g","caption":"dominik_cosic"},"sameAs":["https:\/\/www.4diskursa.net"],"url":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?author=1"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.4diskursa.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/692","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.4diskursa.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.4diskursa.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.4diskursa.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.4diskursa.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=692"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.4diskursa.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/692\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":700,"href":"https:\/\/www.4diskursa.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/692\/revisions\/700"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.4diskursa.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/200"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.4diskursa.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=692"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.4diskursa.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=692"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.4diskursa.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=692"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}