{"id":477,"date":"2023-10-20T16:55:37","date_gmt":"2023-10-20T14:55:37","guid":{"rendered":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=477"},"modified":"2024-04-03T11:34:43","modified_gmt":"2024-04-03T09:34:43","slug":"ovaj-svijet-je-dualan-kao-sto-su-i-njegove-tehnologije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=477","title":{"rendered":"Ovaj svijet je dualan, kao \u0161to su i njegove tehnologije"},"content":{"rendered":"\n
\n
\n
\n
\n

1. Klimatski rat<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n
\n

O “dualnim tehnologijama” se govori kako bi se ozna\u010dilo one koje pod svojim civilnim aspektom skrivaju vojnu stranu.<\/p>\n\n\n\n

U svakom slu\u010daju, nema “civila” osim s vojne to\u010dke gledi\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n

Postav\u0161i tehnolo\u0161kim, cijeli ovaj svijet je postao dualan.<\/p>\n\n\n\n

Evo jednog od klju\u010deva za razumijevanje njegovog vlastitog ludila.<\/p>\n\n\n\n

Uzmimo najireni\u010dnije od aktualnih pitanja: pitanje “klimatskih promjena”. To je tipi\u010dno pitanje hladnog rata. I \u0161tovi\u0161e, radi toga nam se \u010dini tako nerazrje\u0161ivim: jer ga propu\u0161tamo razmotriti od 1950ih<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

U 1950ima, klimatske promjene su zasebno podru\u010dje istra\u017eivanja koje dospijeva na naslovnice. Bilo je na\u0161iroko prihva\u0107eno da je “ekolo\u0161ko ratovanje” budu\u0107nost ratovanja, jer bi nuklearni sukob ozna\u010dio kraj ljudske vrste. Za to vrijeme to je bila banalna izjava, poput one Irvinga Langmuira, kemijskog in\u017eenjera General Electrica i dobitnika Nobelove nagrade: \u201cKontrola klime mo\u017ee biti ratno oru\u017eje jednako mo\u0107no kao atomsko oru\u017eje.<\/strong>\u201d On, \u0161tovi\u0161e, radi na bombama za detonaciju u oblacima s ciljem stvaranja ki\u0161e ili su\u0161e i izgladnjivanja neprijatelja, bez mogu\u0107nosti da se za to bude optu\u017een<\/em>. U Sjedinjenim Dr\u017eavama, 1953., osnovan je vrlo slu\u017ebeni Savjetodavni odbor za kontrolu klime na \u010dijem je \u010delu, o\u010dito, mornari\u010dki kapetan. On tako\u0111er smatra da je “zamislivo da koristimo klimu kao ratno oru\u017eje, stvaraju\u0107i oluje ili ih raspr\u0161uju\u0107i, kako ve\u0107 takti\u010dka situacija zahtijeva”. Klimatsko oru\u017eje je \u0161tovi\u0161e, intenzivno kori\u0161teno potajno u Vijetnamu, tijekom 1960ih, s dvije tisu\u0107e i \u0161est stotina avionskih izbacivanja cloud seeding<\/em>-a, razdijeljenih kroz pet godina, kako bi se produ\u017eio monsun na putu H\u00f4 Chi Minha i u\u010dinio neprohodnim za protivni\u010dke trupe. Bila je to operacija Popaj.<\/p>\n\n\n\n

U svojevrsnom sardoni\u010dnom testamentu \u2013 njegovom \u010dlanku “Mo\u017eemo li pre\u017eivjeti tehnologiju?<\/strong>“, 1955.<\/strong> – John Von Neumann, glavni matemati\u010dar projekta Manhattan, izumitelj teorije igara, arhitekture na\u0161ih ra\u010dunala, teoreti\u010dar tehnolo\u0161ke singularnosti i kvantne mehanike, a uz to i konzultant za Standard Oil, CIA-u ili Rand Corporation, pi\u0161e: “Ugljikov dioksid otpu\u0161ten u atmosferu izgaranjem ugljena i nafte \u2013 od \u010dega se vi\u0161e od polovice emisija dogodilo za vrijeme prethodne generacije – mogao je dostatno promijeniti sastav atmosfere da generira op\u0107e zagrijavanje planeta za oko jedan stupanj Fahrenheita. […] Zagrijavanje od petnaest stupnjeva vjerojatno bi otopilo grenlandsku i antarkti\u010dku ledenu kapu i uspostavilo semitropsku klimu u cijelom svijetu.<\/strong> […] Nema sumnje da bi se mogle provesti potrebne analize radi predvi\u0111anja odre\u0111enih posljedica, interveniranja u bilo kojem \u017eeljenom razmjeru, te u kona\u010dnici postizanja prili\u010dno senzacionalnih u\u010dinaka.” Kada je u svibnju 1960. potres magnitude 9,5 – najja\u010di potres ikada zabilje\u017een – popra\u0107en tsunamijem, pogodilo \u010cile, prvo pitanje koje si postavljaju NATO znanstvenici i vojno osoblje je: kako to ponoviti protiv SSSR-a pomo\u0107u hidrogenske bombe domi\u0161ljato postavljene na zemljinu koru? Kako ostvariti napredak po pitanju “ekolo\u0161kog ratovanja”?<\/p>\n\n\n\n

Kao i ve\u0107ina znanosti od 1945., ekolo\u0161ke znanosti, a posebno klimatske, duguju gotovo sve vojnom financiranju i instrumentima. Deset godina nakon zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata, 80% ameri\u010dkih klimatologa i dalje prima vojna sredstva. Prva opa\u017eanja atmosferskih kretanja dugujemo vojnim \u0161pijunskim satelitima. Sama \u010dinjenica davanja ljudskih imena olujama vojnog je podrijetla \u2013 tko bi drugi do netko pogo\u0111en izra\u017eenim opsidionalnim kompleksom i kroni\u010dnom frustracijom mogao imati ideju da se uraganima daju ljudska<\/em> imena, to\u010dnije, imena \u017eena<\/em>, kao \u0161to je bio slu\u010daj od 1950. do 1970. godine? 1990ih, kada se pitanje “globalnog zatopljenja” i izumiranja vrsta vratilo u prvi plan i kada ga se primio Al Gore, vojska je bila ta koju je morao moliti za svoje podatke, jer ona je dr\u017eala najpouzdanije i najstarije podatke. 2005., dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, mislilac ameri\u010dkog vojno-industrijskog kompleksa i eminentni teoreti\u010dar hladnog rata, Thomas Schelling, tako\u0111er je tvrdio da \u0107e djelovanje na klimatske promjene “biti u ovom stolje\u0107u ono \u0161to je kontrola atomskog oru\u017eja bila u pro\u0161lom stolje\u0107u”.<\/p>\n\n\n\n

Umjesto da se pitamo za\u0161to ni\u0161ta nije \u201cu\u010dinjeno\u201d desetlje\u0107ima kada \u201cse znalo\u201d, trebalo bi po\u0107i pogledati dokumente CIA-e iz 1980-ih. U to vrijeme, ona je globalno zatopljenje prvenstveno vidjela kao dobru stvar, jer bi ono stvarno iritiralo Ruse. Arhivi naftnih kompanija, sa svoje strane, vide u katastrofi vrlu dinamiku koja poti\u010de “prilagodbu”. Nema do katastrofa radi stvaranja oskudice, dakle novih tr\u017ei\u0161ta i novih gospodarskih subjekata. Upravo za vrijeme COP 21 s njegovim ciljem od 1,5\u00b0C, \u0161ef Totala smireno je podijelio u javnosti, na konferenciji na Sciences Po, svoje predvi\u0111anje pove\u0107anja planetarne temperature od 3,5\u00b0C do 2050. godine.<\/p>\n\n\n\n

Katastrofa \u010dini dio plana.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Apokalipti\u010dki kut iz kojeg se klimatsko pitanje shva\u0107a danas prevladava samo zato \u0161to se znalo jo\u0161 od 1960-ih<\/em> da nam dopu\u0161ta da ga neutraliziramo, i da javnost na to uglavnom reagira obnovom cinizma i ravnodu\u0161nosti.<\/p>\n\n\n\n

Pitanje nije uhvatiti se u ko\u0161tac s problemom klime, ve\u0107 rije\u0161iti se onih koji su u\u010dinili da on postoji.<\/p>\n\n\n\n

\n

Okrenuti na\u0161e oru\u017eje protiv onih koji su ga upravo htjeli u\u010diniti oru\u017ejem.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n<\/div><\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

2. Doma\u0107i rat<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n
\n

Nakon vremena kakvo smo imali, \u0161to bi moglo biti manje politi\u010dko, vi\u0161e neupitno od onoga \u0161to jedemo? Ipak, na\u0161 prehrambeni re\u017eim je \u010disti proizvod hladnog rata. Nije bilo potrebe za gromoglasnim naslovom Lanceta<\/em> u listopadu 2020. “Covid-19 is not a pandemic” kako bi se doznalo da je Covid naziv za slu\u010dajan susret izme\u0111u patogena i morbidnog terena pretilosti i hipertenzije, dijabetesa i deficijencija, astme i emfizema, siroma\u0161tva i sjedila\u010dkog \u017eivota. Zadnje dvije godine, fikcija virusa kao neprijateljskog entiteta koji neselektivno napada \u010covje\u010danstvo uspjela je potisnuti o\u010dito: Covid je bolest civilizacije<\/em>, poput raka. S obzirom na benignu prirodu oboljenja kod ve\u0107ine subjekata, mora se priznati da, ako za njega postoji “uzrok”, to je mnogo manje sam virus koliko normalno<\/em> patolo\u0161ko stanje specifi\u010dno ovom svijetu. Ako postoji jedan slu\u010daj gdje mo\u017eemo re\u0107i s Claudeom Bernardom da “mikrob nije ni\u0161ta; teren je sve”, to je zasigurno onaj SARS-CoV-2. Holivudski koliko insceniranje samo mo\u017ee biti, nemamo posla s Yersiniom pestis<\/em>. Zarazna bolest koja se demonizira, ovdje slu\u017ei za maskiranje kroni\u010dnih bolesti koje se podr\u017eavaju. Ba\u0161 kao \u0161to kampanje cijepljenja Billa Gatesa u Africi slu\u017ee za maskiranje GMO-a i pesticida Bayer-Monsanta, koje tako\u0111er tamo promovira, uz Coca Colu \u010dije su nutritivne vrline svima poznate. Ve\u0107 1950-ih dijeteti\u010dari su ustanovili \u201crastu\u0107u koli\u010dinu podataka koji podupiru hipotezu onih koji su ameri\u010dku prehranu smatrali intrinzi\u010dno patolo\u0161kom.\u201d (Harry Marks, Medicina dokaza<\/em>, 1999.) \u0160tetnost sjedila\u010dkog na\u010dina \u017eivota, bijelog bra\u0161na, \u0161e\u0107era, mesa u svakom obroku, sve banalnosti oko arterioskleroze, kolesterola ili mediteranske prehrane \u2013 sve to se\u017ee do ameri\u010dkih studija iz 1950-ih. Me\u0111utim, \u201csvako javno prozivanje standardne ameri\u010dke prehrane napadalo je jedan od glavnih simbola ameri\u010dkog prosperiteta […] Zaklju\u010dci izvedeni iz komparativnih studija koji pokazuju \u0161tetne u\u010dinke \u2018normalne\u2019 ameri\u010dke prehrane ve\u0107 bi se mogli \u010diniti ‘antiameri\u010dkim’, \u0161to je ozbiljna optu\u017eba u razdoblju Hladnog rata<\/strong>.\u201d (ibid<\/em>.). Kada je, po\u010detkom 1960-ih, trebalo odabrati izme\u0111u dva na\u010dina da se suo\u010di s problemom – jedan se sastojao od komparativne in vivo<\/em> studije velikih razmjera koja bi promatrala dugoro\u010dne u\u010dinke razli\u010ditih prehrambenih re\u017eima, a drugi, nazvan “Coronary Drug Project”, sastojao se jednostavno od testiranja novih molekula radi “tretiranja” arterioskleroze uz o\u010duvanje ameri\u010dke prehrane i za nju prika\u010denih masivnih industrijskih interesa – nije te\u0161ko pogoditi koji put je odabran, koji put nastavlja biti biran<\/em>, uz nekolicinu double-bind <\/em>poruka o nu\u017enosti izbjegavanja i masno\u0107e i soli i \u0161e\u0107era na kraju reklame za Nutellu.<\/p>\n\n\n\n

\n

\u010cak je i na\u0161a prehrana, kako vidimo, dualna<\/em>.<\/p>\n<\/div><\/div>\n<\/div>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n

\"\"
1<\/a><\/sup><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\n
\n

Dobro potvr\u0111ena \u010dinjenica, a sada i dokumentirana zahvaljuju\u0107i svim vrstama deklasificiranih arhiva, da je moderni doma\u0107inski ideal opremljenog, industrijaliziranog, tejloriziranog doma slu\u017eio kao trojanski konj u borbi protiv “komunizma” po\u010dev\u0161i od Marshallovog plana, a mo\u017eda i ranije. Velike ameri\u010dke izlo\u017ebe We\u2019re Building a Better Life<\/em>, ili America at Home<\/em>, ili American National Exhibition<\/em> imale su 1950-ih turneju po svijetu sve do Moskve, sa svojim idealnim kuhinjama, svojim interijerima od bakelita po zadnjoj modi, svojim primjernim ku\u0107ama za primjerne gra\u0111ane, svojim Buckminster Fuller geodezijskim svodovima i povijesnom “Kitchen Debate” koja je suprotstavila Hru\u0161\u010dova i Nixona 1959. u Moskvi usred zaprepa\u0161tenih ruskih posjetitelja izlo\u017ebe.<\/p>\n\n\n\n

Najbanalnije, potpuno apoliti\u010dno, najgenijalnije doma\u0107instvo bilo je zami\u0161ljeno kao oru\u017eje psiholo\u0161kog rata protiv komunisti\u010dke prijetnje. Tako je i ostalo. 1951., ameri\u010dki sociolog David Riesman objavio je fiktivno djelo pod naslovom “Rat najlona”. Zami\u0161lja “Operaciju Obilje”: Amerikanci bombardiraju Rusiju \u017eenskim \u010darapama, a zatim sa svim vrstama modernih ku\u0107anskih pomagala koje rasipaju avionima po cijeloj zemlji. Pripovijeda o ovoj novoj epizodi hladnog rata u vidu ironi\u010dne reporta\u017ee. “Iza inicijalnog napada 1. lipnja stajale su godine tajne i komplicirane pripreme i ideja razoru\u017eavaju\u0107e jednostavnosti: ako se ruskom narodu dopusti da okusi blaga Amerike, on ne\u0107e mo\u0107i jo\u0161 dugo tolerirati gospodare mu daju tenkove i \u0161pijune umjesto usisava\u010da i kozmeti\u010dkih salona.”<\/p>\n\n\n\n

Kao i bilo koja aktualna marioneta politi\u010dke scene, Eisenhower je na tiskovnoj konferenciji odr\u017eanoj u srpnju 1958. povjerio: “Nismo na putu da potonemo u apsolutni u\u017eas”, zatim uz oklijevanje, “ali vi\u0161e ne vodimo ono \u0161to volimo zvati normalnim \u017eivotom.”<\/p>\n\n\n\n

Tada, u tom “ne ba\u0161 normalnom” razdoblju, skovana je utopija potpuno domestificirane<\/em> egzistencije, koju nam se sada poku\u0161ava nametnuti.<\/p>\n\n\n\n

Glupa hladnoratovska utopija.<\/p>\n\n\n\n

Cijeli jedan \u017eivotni stil.<\/p>\n\n\n\n

Cijela jedna ideja o sre\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

Koja nema, u biti, ni\u0161ta od “normalnog”.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n<\/div><\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

3. Svijet made by<\/em> DARPA<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n
\n

1950-e su ujedno i vrijeme kada se Ministarstvo obrane SAD-a, poni\u017eeno lansiranjem Sputnika, oprema DARPA-om. Kroz njeno financiranje, DARPA se nalazi u za\u010decima Interneta, ra\u010dunalnog mi\u0161a, prozora Windowsa, hiperveza, prve telekonferencije, prethodnika Google Street View-a, GPS-a, cloud<\/em>-a, sustava glasovnog prepoznavanja Siri, softvera za anonimiziranje Tor, a sada i messenger RNA \u201ccjepiva\u201d. Kako je mogu\u0107e vjerovati da je Hladni rat oblikovao svaki aspekt suvremenog \u017eivota? Ako se prihvati da su tehnologije \u010diji je razvoj DARPA financirala prije pedesetak godina stvorile svijet u kojem danas \u017eivimo, i ako se malo informira o trenutnim istra\u017eivanjima DARPA-e, osje\u0107at \u0107ete se suicidalno pri pomisli na svijet sutra\u0161njice. Program Insect Allies koji koristi kukce za uvo\u0111enje genetski modificiranih virusa u usjeve neprijateljskih zemalja s ciljem devastiranja njihovih \u017eetvi. Program In Vivo Nanoplatforms, koji razvija implantabilne nanoplatforme koje omogu\u0107uju otkrivanje prisutnosti odre\u0111enih molekula u tijelu i koje se mogu ispitivati na daljinu. Program Living Foundries (\u201c\u017eive ljevaonice\u201d), koji ima za cilj subvertirati stani\u010dni metabolizam kako bi u ljudskom tijelu proizvelo taj i taj protein koji ono ne poznaje. Program Next-Generation Nonsurgical Neurotechnology (nekirur\u0161ka neurotehnologija sljede\u0107e generacije), koji \u017eeli razviti “neinvazivna” su\u010delja ra\u010dunalo-mozak kako bi se oti\u0161lo dalje od digitalnih mo\u017edanih implantata s kojima DARPA ve\u0107 eksperimentira s navedenom idejom “kontroliranja misli”. Najapsurdnije fantazije koje se pripisuju teoreti\u010darima zavjera ostaju uvijek razinu ispod onih koje naseljavaju “Pentagonski mozak”. Aktualni smjer njezinih istra\u017eivanja svodi se na konvergenciju NBIC tehnologija “za pobolj\u0161anje ljudske izvedbe” \u010diji je program uspostavljen u prosincu 2001. tijekom simpozija organiziranog u Washingtonu od strane transhumanisti\u010dkog sociologa religija William Bainbridge-a, pod pokroviteljstvom National Science Foundation-a. Ovaj program ma\u0161ta o “novoj Renesansi”” i “objedinjenju znanosti” omogu\u0107enim generalizacijom jednog nanoin\u017eenjeringa sposobnog rekonfigurirati tvar iz njezinog najsitnijeg zrnca. Time bi se tako\u0111er privela kraju podjela izme\u0111u organskog i anorganskog, a “\u010dovje\u010danstvo bi moglo postati jedan jedinstveni ‘mozak’, razdijeljen i me\u0111upovezan”. Vojnu stranu ovog programa razvija DARPA, dok mu WEF iz Davosa osigurava civilnu promociju pod imenom “\u010detvrte industrijske revolucije” – “fuzije tehnologija koje bri\u0161u granice izme\u0111u fizi\u010dke, digitalne i biolo\u0161ke sfere”, rezimira Schwab. Uz industrijalce, akademike, politi\u010dare i tehnokrate koji su sudjelovali na osniva\u010dkoj konferenciji \u201eConverging Technologies for Improving Human Performance” iz 2001., bilo je i vojno osoblje DARPA-e. Nikoga ne \u010dudi da aktualni direktor \u201cInovativnih tehnolo\u0161kih rje\u0161enja\u201d u Zakladi Gates nije nitko drugi nego vojni geneti\u010dar koji je po\u010detkom 2010-ih predvodio istra\u017eivanja nad messenger RNA cjepivima u DARPA-i. U vrijeme svog ro\u0111enja, transhumanisti\u010dki projekt unaprje\u0111enja prirodnih procesa i ljudskih funkcionalnosti ni u jednom trenutku ne skriva svoj dvojni poziv za osiguravanjem odr\u017eanja ameri\u010dke geostrate\u0161ke hegemonije. Tek kasnije, do\u010dim ga Europa, dobra djevoj\u010dica, zauzvrat usvaja, postaje primjereno izbrisati njegovu, u temelju, civilno-vojnu prirodu. Izvje\u0161\u0107e Europske komisije iz 2004. koje prepisuje ono NSF-a – Konvergentne tehnologije. Oblikovanje budu\u0107nosti europskih dru\u0161tava<\/em> – egzemplarno je u tom pogledu. Daljnja izvje\u0161\u0107a Komisije u vidu \u201cpripreme na\u0161e budu\u0107nosti\u201d preferiraju govoriti o “klju\u010dnim generi\u010dkim tehnologijama” kako bi ozna\u010dila NBIC tehnologije, ali to su glumatanja: projekt ostaje isti. Slijede\u0107i dokument OECD-a iz 2009., “The Bioeconomy to 2030 : Designing a Policy Agenda”, pod kodnim nazivom “bioekonomije” Europska komisija \u0107e reciklirati isti sadr\u017eaj u nizu izvje\u0161\u0107a o “inovaciji u slu\u017ebi odr\u017eivog razvoja”. Sve ovo kona\u010dno dovodi do European Green Deal-a iz prosinca 2019. za jednu \u201enovu strategiju razvoja\u201c. U me\u0111uvremenu, katastrofalne posljedice dvaju stolje\u0107a kapitalisti\u010dkog razvoja postale su flagrantne: genetski in\u017eenjering mikroorganizama, \u010dak i “dizajniranje proteina”, agrikultura “visoke preciznosti” sa svojim dronovima i svojim autonomnim traktorima, poop\u0107avanje big data-e, smart grids<\/em>-a, 5G-a, Internet tijela i povezanih objekata bit \u0107e prodavani kao lijekovi za ekolo\u0161ku i klimatsku katastrofu. Konvergencija NBIC tehnologija se sada, u novom tehnokratskom \u017eargonu zove “zeleni rast”. Rije\u010d je o \u201cosloba\u0111anju ekonomske vrijednosti prirode\u201d i stvaranju “inteligentnije populacije radi rje\u0161avanja problema koje smo stvorili”, kako je prikladno rekao \u0161ef jednog startupa iz Silicijske doline. Ovdje se opet kao rje\u0161enje problema bez presedana predla\u017ee projekt koji smo ustvari imali ve\u0107 du\u017ee vrijeme, a koji ga mo\u017ee samo produbiti. Drugi primjer: nasuprot onome \u0161to bi slu\u017ebena saga htjela, veze izme\u0111u Googlea i ameri\u010dke obavje\u0161tajne slu\u017ebe ne datiraju od vrbovanja njegovog CEO-a Erica Schmidta na \u010delo jednog savjetodavnog tijela vojske pod Obamom. Ni od onog dana 2004. kada je Google kupio Keyhole, kartografsko poduze\u0107e \u010diji je glavni investitor bio In-Q-Tel, investicijski fond CIA-e, kako bi od njega stvorio Google Earth. Niti od onog dana 2003., kada je u Mountain Viewu razvijena posebna tra\u017eilica za NSA. Ove veze su izvorne, organske. “Obavje\u0161tajna zajednica” je bila dobra vila nad kolijevkom Googlea, koja mu je ostvarila san. 1990-ih, unato\u010d NSA-inom neuspjehu da u svako ra\u010dunalo proizvedeno u Sjedinjenim Dr\u017eavama ugradi clipper chip<\/em>, \u010dip koji bi joj jam\u010dio daljinski pristup potonjem, ameri\u010dka obavje\u0161tajna slu\u017eba s pohlepom je vidjela porast mase podataka koji kru\u017ee svijetom, a time i mase podatka koje presre\u0107e – u prekr\u0161aju, naravno, svih postoje\u0107ih konvencija – posebno zahvaljuju\u0107i mre\u017ei Echelon. Njezin nesalomljivi ideal je sve snimiti, sve pohraniti, i po mogu\u0107nosti sve obraditi. Me\u0111utim, nedostaju joj alati za to, tj. za “organiziranje informacija na globalnoj razini kako bismo ih u\u010dinili dostupnima i korisnima” – misiju koju \u0107e si, nekim \u010dudom, Google slu\u017ebeno postaviti. NSA-in san formulirao je 2003. njezin biv\u0161i admiral Pointdexter sa svojim Total Information Awareness programom, koji je predstavio kao “Protuteroristi\u010dki projekt Manhattan<\/strong>“: “Relevantne informacije izdvojene iz podataka moraju biti dostupne u repozitorijima u velikim razmjerima s konsolidiranim semanti\u010dkim sadr\u017eajem, kako bi se analizi omogu\u0107ilo da obavi svoj posao.”<\/p>\n\n\n\n

Ono \u0161to slu\u017ebama nedostaje, u tim 1990-ima, jest pretra\u017eiva\u010d za iskori\u0161tavanje njihovog oceana ukradenih podataka. 1993. je dakle pokrenut, u suradnji sa svim vrstama akademika ra\u010dunalnih znanosti, projekt Massive Digital Data Systems (MDDS). Evo izjave o namjeri: “Obavje\u0161tajna zajednica – \u0161to zna\u010di CIA i NSA – preuzima proaktivnu ulogu u poticanju istra\u017eivanja koje se ti\u010de u\u010dinkovite obrade masivnih baza podataka i u osiguravanju da zahtjevi obavje\u0161tajne zajednice mogu biti inkorporirani ili adaptirani u komercijalne proizvode.”. 1995. Lawrence Page i Sergey Brin, budu\u0107i osniva\u010di Googlea, jo\u0161 uvijek studenti Terryja Winograda na Stanfordu, primili su dvije stipendije: jednu dobro poznatu od DARPA-e za izgradnju mega-knji\u017enice koriste\u0107i Internet kao kostur, a druga, na\u017ealost zaboravljena, odnosila se na obradu korisni\u010dkih upita, a bila je financirana od MDDS-a. Dakle, od strane “obavje\u0161tajne zajednice”. Kao \u0161to to dobro poja\u0161njava tekst Brina, Pagea i Winograda “\u0160to mo\u017eete u\u010diniti s Webom u d\u017eepu?\u201d iz 1998., Googleov algoritam, Page Rank, odgovor je na pitanje koje si postavlja “obavje\u0161tajna zajednica”: kako organizirati sve informacije razasute po Webu po\u010dev\u0161i od ciljnih zahtjeva korisnika?<\/p>\n\n\n\n

Bajka ka\u017ee da kapitalizam nadzora datira od dana kada su 2001. Sjedinjene Dr\u017eave, pogo\u0111ene u\u017easnim 11. rujna, bile voljne spustiti svoje ekskluzivne standarde demokracije pristaju\u0107i masovno nadzirati svoje gra\u0111ane. Zatim bismo, zabezeknuti, otkrili da se masovni policijski nadzor nekim \u010dudom podudara s interesima GAFAM-a, lakomog za \u010dvrstim i provjerljivim podatcima o svojim korisnicima kako bi monetizirao “bihevioralne vi\u0161kove”!<\/p>\n\n\n\n

Ova bajka je smije\u0161na.<\/p>\n\n\n\n

Pouzdati se u biv\u0161eg \u0161efa CIA-e i NSA-e Michaela Haydena koji 2013. javno priznaje da bi CIA “s pravom mogla biti optu\u017eena za militariziranje Interneta”, slijedom doga\u0111aja 11. rujna,  za umrijeti je od smijeha. \u010cine\u0107i to, Hayden je samo postavio la\u017enu referentnu to\u010dku doga\u0111aja kako bi neprijatelju pripisao, jednom kada se otkrije, pozadinu svoje vlastite pokvarenosti. Godine 1997., a ne 2002. ili 2010., George Tenet, direktor CIA-e izjavljuje, vjeran maoisti\u010dkim metaforama: “CIA mora plivati \u200b\u200bu Valley-u.”. 11. rujna je poslu\u017eio kao a posteriori<\/em> opravdanje za ludilo kontrole koja je konstituirala raison d’\u00eatre<\/em> “obavje\u0161tajne zajednice” od Drugog svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n

Za neke je paranoja bolest; za druge, ona je samo posao.<\/p>\n\n\n\n

Najbolesniji nisu nu\u017eno oni za koje mislimo da jesu.<\/p>\n\n\n\n

Dobar dio tehnologija koje nas okru\u017euju, sve do nedavnih “cjepiva”, na\u0161 industrijski na\u010din hranjenja<\/em>, \u010dak i temperatura koju \u0107emo imati ove zime \u2013 sve to konstituira uglavnom namjerne nusproizvode istra\u017eiva\u010dkih programa koje su inicirali opasni paranoici zatvoreni u svom vje\u010dnom hladnom ratu.<\/p>\n\n\n\n

O ovoj arheologiji sada\u0161njosti bi se moglo nastaviti u nedogled.<\/p>\n\n\n\n

I zamisliti si svijet u stilu gnostika. Svijet koji je stvorio zli demijurg, osu\u0111en na tamu, u rukama svemo\u0107nih kozmokrata.<\/p>\n\n\n\n

I to ne bi nu\u017eno bilo pogre\u0161no.<\/p>\n\n\n\n

Ali bilo bi besciljno.<\/p>\n\n\n\n

Fascinacija s i najmanjim \u0110avlovim potezima i njegovom suverenosti u ovome svijetu slu\u017ei samo za potvrdu na\u0161oj nemo\u0107i, za laskanje na\u0161oj pasivnosti, da bi nas odrije\u0161ila potrebe da sami stvaramo<\/em> povijest, i to u samom trenutku kada po\u010dinjemo shva\u0107ati njezinu umjetnost i metode.<\/p>\n\n\n\n

“Svaki sustav koji tvrdi: ovaj svijet je bijedan, \u010dekaj sljede\u0107i, odustani, ne \u010dini ni\u0161ta, poklekni \u2013 mo\u017eebitno tvori Temeljnu la\u017e.<\/strong>” (Philip K. Dick, Egzegeza<\/em>)<\/p>\n<\/div>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

4. Cool <\/em>tip kao stroj za uni\u0161tenje<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n
\n

Kao \u0161to tehnologija mo\u017ee biti dualna, kao \u0161to svijet mo\u017ee biti dualan, to mo\u017ee biti i jedan ljudski tip. Jedno, naime, ne ide bez drugog.<\/p>\n\n\n\n

I tu stvar postaje zanimljiva.<\/p>\n\n\n\n

Zato \u0161to nam omogu\u0107uje eti\u010dki situirati hladni rat<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Detektirati kako on vitalno utje\u010de na nas.<\/p>\n\n\n\n

I dodiruju\u0107i njegovu stvarnu teksturu, situirati njegovu vanj\u0161tinu, percipirati ga iz<\/em> te vanj\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, iz njega izi\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

Ono \u0161to nam se u dru\u0161tvu \u010dini najneutralnijim je ono \u0161to bi nam moralo biti najsumnjivije.<\/p>\n\n\n\n

Ono \u0161to konstituira normalnost uvijek se oslanja na pla\u0161t nevidljivosti banalnog.<\/p>\n\n\n\n

Najbolji na\u010din da se postane nesumnjivim je doimati se bez kvaliteta.<\/p>\n\n\n\n

Otuda interes, nadamo se, za male genealogije koje nudimo ovdje.<\/p>\n\n\n\n

One bi trebale omogu\u0107iti da se prepoznaju robne oznake standarda, a mo\u017eda i da ih se rije\u0161i.<\/p>\n\n\n\n

U temelju, standardni ljudski tip, idealni tip demokratskih dru\u0161tava nije se promijenio od 1950ih.<\/p>\n\n\n\n

To je tip koji je cool<\/em>, simpati\u010dan, empati\u010dan, spreman na suradnju, mobilan, prilagodljiv, nije neuroti\u010dan ili opsesivan, uskra\u0107en ogor\u010denosti, uzdignut iznad unutarnjih kao i vanjskih konflikata, izravan, bez pre\u010dvrstih privr\u017eenosti i uvjerenja – smart<\/em>, ukratko.<\/p>\n\n\n\n

To je u istu ruku tip idealnog menad\u017eera kao i idealnog zaposlenika, kao i idealnog momka i mu\u017ea.<\/p>\n\n\n\n

Postoji model i za \u017eene, s istim karakteristikama.<\/p>\n\n\n\n

Ovo demokratsko \u010dovje\u010danstvo je bilo izgra\u0111eno<\/em>, a bilo je izgra\u0111eno u okviru rata \u2013 Drugog svjetskog rata, zatim hladnog rata.<\/p>\n\n\n\n

Mi \u0107emo to pokazati.<\/p>\n\n\n\n

To u potpunosti pozitivno bi\u0107e bilo je zami\u0161ljeno kao odlu\u010dna negacija<\/em> nacisti\u010dkog, zatim komunisti\u010dkog neprijatelja.<\/p>\n\n\n\n

Ovo idealno miroljubivo stvorenje zapravo je ratno oru\u017eje<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

To je eti\u010dki stroj za istrebljenje u plasti\u010dnom pakiranju.<\/p>\n\n\n\n

Njegov osmijeh prikriva poziv za pusto\u0161enjem.<\/p>\n\n\n\n

Nosi u svom srcu, kao u duplji, potpis onoga \u0161to mora uni\u0161titi.<\/p>\n\n\n\n

I ono je, ukratko, dualno<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Kao Google koji nosi masku “Ne budi zao” i radi za NSA.<\/p>\n\n\n\n

Kao Facebook koji “spaja ljude” za reklamu, ali \u0161apu\u0107e “Move fast, break things” po strani.<\/p>\n\n\n\n

Kao Mark Zuckerberg koji se ponudio da “za\u0161titi demokraciju” nakon \u0161to je grmio “Dominacija!” na kraju svakog timskog sastanka i nazvao svoju k\u0107er August zbog fascinacije prvim rimskim carem.<\/p>\n\n\n\n

Pogledajmo kako je ovaj tip bio fabriciran.<\/p>\n<\/div>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n

\"\"
2<\/a><\/sup><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\n
\n

Cijela pri\u010da po\u010dinje u osvit Drugog svjetskog rata, u Sjedinjenim Dr\u017eavama, s cijelom hrpom intelektualaca progresivaca odlu\u010dnih da se za njega pripreme, unato\u010d pacifisti\u010dkom \u201c\u010dekaj pa vidi\u201d stavu koji je vladao me\u0111u stanovni\u0161tvom. Od 1914-1918., ratovi se vi\u0161e ne ti\u010du samo vojnog korpusa, ve\u0107 uklju\u010duju potpunu mobilizaciju dru\u0161tava kao i pojedinaca. Industrijska organizacija ili poljoprivreda zara\u0107ene strane mo\u017ee joj osigurati odlu\u010duju\u0107u prednost, jednako kao \u0161to to mo\u017ee zrakoplovstvo ili disciplina njene radni\u010dke klase. U krajnjoj liniji, kod neprijatelja, ono \u0161to je potrebno slomiti je volja za otporom, moral<\/em> protivni\u010dkih stanovni\u0161tava – otud, dosta kasnije, bombardiranje Dresdena ili Hiro\u0161ime. Ono \u0161to je bitno na\u0161im intelektualcima progresivcima je opremiti Ameriku s pozivom<\/em>. Pozivom koji je sposoban poraziti Njema\u010dku kao i Japan, a nadugo i nadaleko SSSR. Onim koji je sposoban mobilizirati i galvanizirati zemlju. Imamo tu psihologe poput Ericha Fromma, Gordon Allporta ili Abrahama Maslowa \u2013 znate, poznata Maslowljeva piramida iz marketin\u0161kih te\u010dajeva -, teoreti\u010dare komunikacije poput Harolda Lasswella ili Paula Lazarsfelda, novinare poput Lymana Brysona, umjetni\u010dkog kriti\u010dara, odgovornog iz Zaklade Rockefeller, ili antropologe poput Gregoryja Batesona, njegove supruge, Margaret Mead, te profesorice i ljubavnice ove potonje, Ruth Benedict. Svi su se na kraju postavili u slu\u017ebu ameri\u010dkog ratnog napora \u2013 \u0161to  u Office of Strategic Services, \u0161to u Office for War Information, \u0161to u Office of the Coordinator of Inter-American Affairs, \u0161to u Committee for National Morale. U tom zadnjem povjerenstvu, odgovornom utvrditi prili\u010di li ili ne utemeljiti ameri\u010dko Ministarstvo propagande prema modelu onoga doktora Goebbelsa – Margaret Mead, Gregory Bateson i Ruth Benedict \u0107e za\u010deti ameri\u010dki poziv u suo\u010davanju s nacizmom. Poziv kojim bi se opravdao rat i oja\u010dao moral trupa.<\/p>\n\n\n\n

Jer malo je re\u0107i da 1939., kada Zaklada Rockefeller jo\u0161 uvijek financira eugeni\u010dki institut dr. Mengelea, kada je njema\u010dki Dehomag najve\u0107a podru\u017enica na svijetu onoga \u0161to \u0107e postati IBM – podru\u017enica koja \u0107e upravljati, tijekom cijelog rata, automatima za perforirane kartice instaliranima u koncentracijskim logorima -, kada ameri\u010dki eugeni\u010dki zakoni koji su na snazi \u200b\u200bu ve\u0107ini ameri\u010dkih dr\u017eava \u010dine model za nacisti\u010dke zakone o o\u010duvanju rase, kada je Henry Ford jedan od Hitlerovih najve\u0107ih obo\u017eavatelja diljem svijeta i vice versa<\/em>, kada Njema\u010dka predstavlja glavno mjesto ameri\u010dkog ulaganja u inozemstvo, kada aristokracija WASP (White Anglo-Saxon Protestant) koja pod krinkom demokracije vlada zemljom, osje\u0107a potajno divljenje prema njema\u010dkoj disciplini, kada lokalni fa\u0161isti\u010dki pokreti mar\u0161iraju gu\u0161\u010djim korakom Times Square-om i organiziraju masovne skupove, malo je re\u0107i, dakle, da definiranje ameri\u010dkog poziva kao su\u0161tinski stranog nacizmu i neprijateljskog Njema\u010dkoj nije samo po sebi razumljivo. Potrebno je \u010dak malo izvrnuti stvarnost kako bi to postalo o\u010dito. Ovaj \u0107e poziv biti onaj obrane ameri\u010dke demokratske osobnosti<\/em> protiv autoritarne osobnosti fa\u0161izma, kasnije komunizma. \u201cBudu\u0107i da su sve zapadne nacije sklone razmi\u0161ljati i pona\u0161ati se po bipolarnom obrascu, bilo bi dobro, radi ja\u010danja \u2018morala\u2019 Amerikanaca, smatrati na\u0161e razli\u010dite neprijatelje jednim jedinstvenim neprijateljskim entitetom\u201c, preporu\u010dao je Bateson 1942. Margaret Mead se bacila na posao. Rezultat je bila njezina knjiga And Keep Your Powder Dry<\/em> (1942). Nakon \u0161to je definirala balijski etos ili iatmulski etos \u2013 njihov \u017eivotni stil, rekli bismo danas – ameri\u010dka kulturalna antropologija ro\u0111ena 1920-ih i 1930-ih godina, vra\u0107a se u tor kako bi rasvijetlila \u0161to je to ameri\u010dki etos<\/em>. Drugim rije\u010dima, da ga izmisli kao takvog. Ona \u0107e se uskoro, na ra\u010dun vojske, okrenuti japanskom i sovjetskom etosu, kako bi ih se lak\u0161e uni\u0161tilo. Neki odlomci, samo da se zna:<\/p>\n\n\n\n

\u201eSu\u0161tina puritanske osobnosti, osobnosti koja je u Americi dosegla svoj najpotpuniji razvoj, spoj je prakti\u010dnosti i vjere u Bo\u017eju mo\u0107 \u2013 ili u moralne ciljeve. \u2018Vjeruj u Boga, ali dr\u017ei svoj puder suhim\u2019, rekao je Cromwell [\u2026] Pobjeda u ratu posao je dru\u0161tvenog in\u017eenjeringa<\/strong> [\u2026].Moramo jasno prihvatiti lekciju da je svijet sada jedan, da smo mi i na\u0161i neprijatelji uhva\u0107eni u istu mre\u017eu, da si ne mo\u017eemo prokr\u010diti rutu za bijeg ili eliminirati jednog bez da u isto vrijeme ugrozimo budu\u0107nost drugog. Kada govorimo o nadzoru nad svijetom, to podrazumijeva prijelaz s vojske na policiju, sa svijeta vi\u0111enog kao cjeline zara\u0107enih nacionalnih entiteta na jedan jedinstveni gra\u0111anski entitet<\/strong> […] Mi moramo prou\u010davati i sa\u010duvati kulture Francuske i Albanije, Rumunjske i Indije […] U isto vrijeme, moramo zahtijevati od svih ovih kultura da eliminiraju odre\u0111ene elemente koji su nekompatibilni sa svjetskim poretkom kako ga mi vidimo.<\/strong> […] Mi moramo biti instrumenti koji daju oblik kreativnom poretku, temeljenom na po\u0161tivanju razli\u010ditosti, i na skalpelima koji moraju ukloniti ono \u0161to se uklapa u na\u0161 specifi\u010dni san. […] Platforma koju Amerika mo\u017ee ponuditi je kostur, minimalna platforma – \u010detiri slobode, moralnu svrhu, in\u017eenjerske metode.<\/strong> […]  Ako iskoristimo tragove koje su nam dale druge velike kulture i ako radimo s pripadnicima tih kultura na izgradnji novog svijeta, prona\u0107i \u0107emo na\u010dine da iskoristimo ljudske energije, jednako nevjerojatne, jednako uzbudljive poput na\u010dina iskori\u0161tavanja prirodnih resursa koji nas danas zadivljuju. […] Moramo osmisliti formulu za poslijeratnu obnovu u kojoj institucije koje ljude \u010dine predanim ratu, dominaciji i nemilosrdnoj okrutnosti tretiramo kao da su opasni virusi, a da pojedince koji su njima duboko zara\u017eeni tretiramo kao nositelje smrtonosnih dru\u0161tvenih bolesti.<\/strong> Moramo analizirati dru\u0161tvenu organizaciju Prusije i Japana, posebno, i poku\u0161ati znanstveno potisnuti one elemente koji proizvode uvjerene fa\u0161iste […] Usmjerimo li svoju pa\u017enju na bolest \u2013 jer radi se doista o bolesti, da se ova sistematizirana mr\u017enja poku\u0161ava pro\u0161iriti cijelom povr\u0161inom svijeta \u2013 a ne na nositelja, ako se borimo protiv bolesti, i samo ako moramo, segregiramo one koji su njome naj\u017ee\u0161\u0107e zara\u017eeni, ako smo jednako strogi i nepopustljivi sa sobom kao sa svojim neprijateljima \u2013 izbje\u0107i \u0107emo da se sami pokvarimo kao instrumenti novog poretka […] Mi smo supstancija s kojom se ovaj rat vodi.<\/strong>“<\/p>\n\n\n\n

Provo\u0111ena od 1920-ih do 1930-ih od strane Ericha Fromma, Wilhelma Reicha ili Abrahama Maslowa, studija autoritarne osobnosti – opasne, krute, u sukobu sa samom sobom kao i sa svijetom, \u201enesposobna vidjeti samu sebe<\/em>, […] biti sama sobom<\/em>” (Adorno & Co.) – zauzvrat vodi definiciji demokratske osobnosti – otvorene, integrirane, cjelovite, autenti\u010dne, spontane, autonomne.<\/p>\n\n\n\n

Be yourself<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Be yourself<\/em> protiv nacista i komunista.<\/p>\n\n\n\n

Ameri\u010dki rat je terapeutski<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Barem u tom jeziku sam sebe formulira.<\/p>\n\n\n\n

Rije\u010d je o lije\u010denju ovog svijeta napu\u010denog neuroti\u010darima, o njegovom pro\u010di\u0161\u0107avanju od tih ljudi punih “mr\u017enje” \u2013 ove neshvatljive “mr\u017enje” koja \u0107e uskoro preplaviti internet i dru\u0161tvene mre\u017ee \u2013 tih ljudi koji posvuda siju sukobe koji ih nastanjuju, i njihovoj supstituciji s pozitivnim<\/em> osobnostima. Kona\u010dno.<\/p>\n\n\n\n

Izlije\u010diti one koji su uni\u0161teni mr\u017enjom koju osje\u0107aju,<\/p>\n\n\n\n

koju vi\u0161e ne osje\u0107aju,<\/p>\n\n\n\n

budu\u0107i da vi\u0161e ne postoje.<\/p>\n\n\n\n

U svoj dobronamjernosti.<\/p>\n\n\n\n

“Be polite<\/em>. Be professional<\/em>. Be prepared to kill<\/em>“, rezimirao je John Nagl, jedan od urednika aktualnog ameri\u010dkog protupobunjeni\u010dkog priru\u010dnika.<\/p>\n\n\n\n

\u201cZadatak [izgradnje demokratskog karaktera] nije ni\u0161ta manje nego drasti\u010dnu i kontinuiranu rekonstrukciju na\u0161e vlastite civilizacije i ve\u0107ine kultura koje poznajemo”, napisao je politolog Harold Lasswell u svojem Demokratskom karakteru<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Bilo je to 1951.<\/p>\n\n\n\n

Mission accomplished!<\/em><\/p>\n<\/div>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

5. Francuske dualnosti<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n
\n

\u201cIako je racionalnost hladnog rata mo\u017eda izgubila na svojoj koherentnosti, a za neke i svoju vjerodostojnost, njezine komponente nastavljaju prosperirati unutar mno\u0161tva disciplina.<\/strong>” (Kolektiv, Quand la raison faillit perdre l\u2019esprit<\/em>, 2015.)<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, pravi problem je \u0161to je on oblikovao, u gotovo svim njegovim dimenzijama, svijet asfiksije u kojem \u017eivimo i da su njegovi nasljednici oni koji ga nastavljaju oblikovati.<\/p>\n\n\n\n

Postoji mnogo na\u010dina naslje\u0111ivanja.<\/p>\n\n\n\n

Ne trebate \u201cbiti dio obitelji”.<\/p>\n\n\n\n

Jedan francuski primjer me\u0111u toliko drugih: stanoviti golisti\u010dki konji\u010dki kapetan Slobodne Francuske, zadivljen ameri\u010dkom ratnom komunikacijom u Casablanci 1943. – “novinskom redakcijom” koja izra\u0111uje \u010dlanak o nadolaze\u0107oj pobjedi i trenutnim borbama.<\/p>\n\n\n\n

Recimo da se zove Michel Frois.<\/p>\n<\/div>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n

\"\"
Michel Frois, desno, u Port Sa\u00efdu 1956., s generalom Beaufreom i admiralom Barjotom. 3<\/a><\/sup><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\n
\n

Bio je u Indokini, Tunisu i Maroku, tj. bio je zadu\u017een za komunikaciju vojski.<\/p>\n\n\n\n

Uspeo se do direktorskog mjesta, uz pukovnika Lacheroya \u2013 ukletog teoreti\u010dara “revolucionarnog rata” u Francuskoj koji je na kraju pristupio OAS-u – Slu\u017ebi za psiholo\u0161ko djelovanje i informiranje pri Ministarstvu obrane.<\/p>\n\n\n\n

“Stvari nisu onakve kakve jesu, ve\u0107 onakve kakvima ih pri\u010dinimo.”, takva je doktrina.<\/p>\n\n\n\n

Ovdje on koristi svoju uvijek nasmijanu rje\u010ditost kao \u0161ef vojne komunikacije, usred protupobunjeni\u010dke borbe. Kada je intoksikacija vitalna.<\/p>\n\n\n\n

Kune se da samo prenosi informacije, nikada propagandu.<\/p>\n\n\n\n

To ne bi bio njegov stil.<\/p>\n\n\n\n

Ni\u0161ta osim \u010dinjenica<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

“Da biste se slu\u017eili tiskom, prvo mu morate slu\u017eiti”, teoretizira on.<\/p>\n\n\n\n

Vojske ga moraju prestati dr\u017eati na distanci, bojati ga se, poku\u0161avati njime manipulirati.<\/p>\n\n\n\n

Bolje ga zasititi vijestima, fotografijama, anegdotama, ekskluzivama.<\/p>\n\n\n\n

Lijenost i kukavi\u010dluk novinara u\u010dinit \u0107e ostalo.<\/p>\n\n\n\n

\u201cInformacija\u201d, ka\u017ee on, \u201cje steznik koji ti poma\u017ee stajati uspravno.”<\/p>\n\n\n\n

Prekrasna slika, tako kavalirski!<\/p>\n\n\n\n

1957. on prelazi “u civil”.<\/p>\n\n\n\n

Upravlja komunikacijama u Federaciji elektri\u010dne i elektroni\u010dke industrije.<\/p>\n\n\n\n

Organizira izlo\u017ebe, poput Amerikanaca.<\/p>\n\n\n\n

Do te mjere da ga ubrzo nalazimo kako ravna slu\u017ebom za “informacije” patronata.<\/p>\n\n\n\n

Organiziraju\u0107i, uvijek tako pozitivan, uvijek tako cool<\/em>, uvijek tako simpati\u010dan, prvi sastanak \u0161efa \u0161efova i onog CGT-a neposredno nakon 1968. – on nema neprijatelja: raspravlja \u010dak s novinarima L’Humanit\u00e9a<\/em>, odlazi na sastanak s \u010cu En-lajom.<\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to vidite – on nema neprijatelja<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Vrlo rano je shvatio da \u0107e svrha \u0161efova biti na ve\u0107em dobitku predstavljaju\u0107i se kao “poduzetni\u010dka” – toliko pozitivnijeg, poduzetnika.<\/p>\n\n\n\n

U nezaboravnim 1980ima, godinama svih poricanja, on \u010dvrsto dr\u017ei kurs.<\/p>\n\n\n\n

Kako bi se suprotstavio socijalizmu koji prijeti, organizira “op\u0107i sastanak poduze\u0107a u opasnosti” – dvadeset pet tisu\u0107a \u0161efova, malih i velikih, koji cvile uglas. Predsjednik Mitterrand mu je \u010destitao.<\/p>\n\n\n\n

\u201cPoduze\u0107a se moraju nalaziti u svom okru\u017eenju poput riba u vodi\u201d, drznuo se re\u0107i, prisje\u0107aju\u0107i se starih gerilskih poslovica.<\/p>\n\n\n\n

Za kraj, i osiguravaju\u0107i svoju mirovinu – on je jo\u0161 uvijek vojno lice, koliko god to jedan civil mo\u017ee biti – stvara svoju vlastitu tvrtku za odnose s javno\u0161\u0107u, DGM.<\/p>\n\n\n\n

Postaje “papa korporativnog komuniciranja” i broji “najve\u0107e \u0161efove” me\u0111u svojim klijentima.<\/p>\n\n\n\n

Njegov nasljednik na \u010delu DGM-a, Michel Calzaroni, biv\u0161i je \u010dlan Occidenta, grupice koja je pozivala na “ubijanje komunista gdje god se na\u0161li”.<\/p>\n\n\n\n

A DGM jo\u0161 uvijek radi PR za CAC 40, vladaju\u0107e, za Bollor\u00e9 ili za Laeticia-u Hallyday.<\/p>\n\n\n\n

Ba\u0161tina je u dobrim rukama.<\/p>\n\n\n\n

Zaklju\u010davanje povijesnih prilika ide svojim tijekom.<\/p>\n\n\n\n

\n<\/div>\n\n\n\n

\u00a9 \u00c9ditions du Seuil, sije\u010danj 2022. Originalni tekst mogu\u0107e je kupiti na poveznici: Manifeste conspirationniste<\/a><\/p>\n<\/div><\/div>\n<\/div>\n<\/div><\/div>\n<\/div>\n<\/div><\/div>\n<\/div>\n

  1. \u201cWorld\u2019s Highest Standard of Living\u201d \u00a9 Margaret Bourke-White \/ Getty Image.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. Prava pridr\u017eana.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  3. Michel Frois, general Beaufre I admiral Barjot (Port Sa\u00efd, 1956), prava pridr\u017eana.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    1. Klimatski rat O “dualnim tehnologijama” se govori kako bi se ozna\u010dilo one koje pod svojim civilnim aspektom skrivaju vojnu stranu. U svakom slu\u010daju, nema “civila” osim s vojne to\u010dke gledi\u0161ta. Postav\u0161i tehnolo\u0161kim, cijeli ovaj svijet je postao dualan. Evo…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":481,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[68],"tags":[104,106,81],"class_list":["post-477","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-manifest-zavjerenika","tag-covid-19","tag-hladni-rat","tag-philip-k-dick"],"yoast_head":"\nOvaj svijet je dualan, kao \u0161to su i njegove tehnologije - 4diskursa<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=477\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Ovaj svijet je dualan, kao \u0161to su i njegove tehnologije - 4diskursa\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"1. Klimatski rat O “dualnim tehnologijama” se govori kako bi se ozna\u010dilo one koje pod svojim civilnim aspektom skrivaju vojnu stranu. U svakom slu\u010daju, nema “civila” osim s vojne to\u010dke gledi\u0161ta. Postav\u0161i tehnolo\u0161kim, cijeli ovaj svijet je postao dualan. Evo…\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=477\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"4diskursa\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2023-10-20T14:55:37+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2024-04-03T09:34:43+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/manifest7.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1323\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"992\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"dominik_cosic\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"dominik_cosic\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"27 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=477#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=477\"},\"author\":{\"name\":\"dominik_cosic\",\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/#\/schema\/person\/96a536ff3b80028209e0e136f33eebc7\"},\"headline\":\"Ovaj svijet je dualan, kao \u0161to su i njegove tehnologije\",\"datePublished\":\"2023-10-20T14:55:37+00:00\",\"dateModified\":\"2024-04-03T09:34:43+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=477\"},\"wordCount\":5400,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=477#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/manifest7.png\",\"keywords\":[\"Covid-19\",\"Hladni rat\",\"Philip K. Dick\"],\"articleSection\":[\"Manifest zavjerenika\"],\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=477#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=477\",\"url\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=477\",\"name\":\"Ovaj svijet je dualan, kao \u0161to su i njegove tehnologije - 4diskursa\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=477#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=477#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/manifest7.png\",\"datePublished\":\"2023-10-20T14:55:37+00:00\",\"dateModified\":\"2024-04-03T09:34:43+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=477#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=477\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=477#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/manifest7.png\",\"contentUrl\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/manifest7.png\",\"width\":1323,\"height\":992},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=477#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Ovaj svijet je dualan, kao \u0161to su i njegove tehnologije\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/\",\"name\":\"4diskursa\",\"description\":\"Mjesto lakanovske psihoanalize i politike\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/#organization\",\"name\":\"4diskursa\",\"url\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/#\/schema\/logo\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/4diskursa-logo1.png\",\"contentUrl\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/4diskursa-logo1.png\",\"width\":466,\"height\":428,\"caption\":\"4diskursa\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/#\/schema\/logo\/image\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/#\/schema\/person\/96a536ff3b80028209e0e136f33eebc7\",\"name\":\"dominik_cosic\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/15273ec8b12a6c96b592f5c3d9c51335c0b2f8a4b6c2a0c3a2e0a71e2ed0e805?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/15273ec8b12a6c96b592f5c3d9c51335c0b2f8a4b6c2a0c3a2e0a71e2ed0e805?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/15273ec8b12a6c96b592f5c3d9c51335c0b2f8a4b6c2a0c3a2e0a71e2ed0e805?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"dominik_cosic\"},\"sameAs\":[\"https:\/\/www.4diskursa.net\"],\"url\":\"https:\/\/www.4diskursa.net\/?author=1\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Ovaj svijet je dualan, kao \u0161to su i njegove tehnologije - 4diskursa","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=477","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Ovaj svijet je dualan, kao \u0161to su i njegove tehnologije - 4diskursa","og_description":"1. Klimatski rat O “dualnim tehnologijama” se govori kako bi se ozna\u010dilo one koje pod svojim civilnim aspektom skrivaju vojnu stranu. U svakom slu\u010daju, nema “civila” osim s vojne to\u010dke gledi\u0161ta. Postav\u0161i tehnolo\u0161kim, cijeli ovaj svijet je postao dualan. Evo…","og_url":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=477","og_site_name":"4diskursa","article_published_time":"2023-10-20T14:55:37+00:00","article_modified_time":"2024-04-03T09:34:43+00:00","og_image":[{"width":1323,"height":992,"url":"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/manifest7.png","type":"image\/png"}],"author":"dominik_cosic","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"dominik_cosic","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"27 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=477#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=477"},"author":{"name":"dominik_cosic","@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/#\/schema\/person\/96a536ff3b80028209e0e136f33eebc7"},"headline":"Ovaj svijet je dualan, kao \u0161to su i njegove tehnologije","datePublished":"2023-10-20T14:55:37+00:00","dateModified":"2024-04-03T09:34:43+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=477"},"wordCount":5400,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=477#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/manifest7.png","keywords":["Covid-19","Hladni rat","Philip K. Dick"],"articleSection":["Manifest zavjerenika"],"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=477#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=477","url":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=477","name":"Ovaj svijet je dualan, kao \u0161to su i njegove tehnologije - 4diskursa","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=477#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=477#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/manifest7.png","datePublished":"2023-10-20T14:55:37+00:00","dateModified":"2024-04-03T09:34:43+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=477#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=477"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=477#primaryimage","url":"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/manifest7.png","contentUrl":"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/manifest7.png","width":1323,"height":992},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?p=477#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/www.4diskursa.net\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Ovaj svijet je dualan, kao \u0161to su i njegove tehnologije"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/#website","url":"https:\/\/www.4diskursa.net\/","name":"4diskursa","description":"Mjesto lakanovske psihoanalize i politike","publisher":{"@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/#organization","name":"4diskursa","url":"https:\/\/www.4diskursa.net\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/4diskursa-logo1.png","contentUrl":"https:\/\/www.4diskursa.net\/wp-content\/uploads\/2022\/07\/4diskursa-logo1.png","width":466,"height":428,"caption":"4diskursa"},"image":{"@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/#\/schema\/logo\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.4diskursa.net\/#\/schema\/person\/96a536ff3b80028209e0e136f33eebc7","name":"dominik_cosic","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/15273ec8b12a6c96b592f5c3d9c51335c0b2f8a4b6c2a0c3a2e0a71e2ed0e805?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/15273ec8b12a6c96b592f5c3d9c51335c0b2f8a4b6c2a0c3a2e0a71e2ed0e805?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/15273ec8b12a6c96b592f5c3d9c51335c0b2f8a4b6c2a0c3a2e0a71e2ed0e805?s=96&d=mm&r=g","caption":"dominik_cosic"},"sameAs":["https:\/\/www.4diskursa.net"],"url":"https:\/\/www.4diskursa.net\/?author=1"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.4diskursa.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/477","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.4diskursa.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.4diskursa.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.4diskursa.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.4diskursa.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=477"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.4diskursa.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/477\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":589,"href":"https:\/\/www.4diskursa.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/477\/revisions\/589"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.4diskursa.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/481"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.4diskursa.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=477"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.4diskursa.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=477"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.4diskursa.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=477"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}